Prakse, politike i transformacije baštine (Đakovo, 2026.)
Ovogodišnja tema godišnjeg skupa Hrvatskog etnološkog društva Prakse, politike i transformacije baštine posvećena je sveprisutnim procesima baštinizacije, utkanim u različite pore društva. Potaknuta je obilježavanjem važnih obljetnica, poput one grada domaćina – Đakovačkih vezova – ali i drugih vršnjačkih” manifestacija, kao što su Međunarodna smotra folklora i Smotra folklora Istre i Kvarnera. Te tri manifestacije obilježavaju 60 godina kontinuiteta, čime potvrđuju da procesi baštinizacije, u ovim slučajevima potaknuti scenskom prezentacijom folklora, neosporno imaju obilježja dugog trajanja. Tome osobito pridonosi činjenica da ni same nisu nastale u zrakopraznom prostoru, već su rezultat određenih povijesnih i situacijskih konteksta i ciljeva. Procesi baštinizacije nisu usmjereni isključivo na folklor, nego zahvaćaju i različite druge aspekte svakodnevice – one koje percipiramo kao tradicijske, kao i one suvremenije, koje ne doživljavamo nužno kroz takvu prizmu. To uključuje, primjerice, prehranu, glazbu i ples (svih razdoblja), vještine, obrte (npr. filigran, vez, kukičanje, pletenje – danas često kao oblik rekreacije) te zanimanja na izdisaju (npr. rudari, pralje, dojilje), ali i relativno recentnije, svakodnevne i netipične prakse kojih se danas prisjećamo s nostalgijom (npr. dječje igre). Upravo uključivanje različitih “novijih” praksi u procese baštinizacije ukazuje na kontinuitet procesa proizvodnje baštine. Dugotrajnost brojnih manifestacija i festivala, među kojima su i Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo i Šokačko sijelo, ali i kontinuirano pojavljivanje novih (poput, primjerice, klapskih smotri, manifestacija kao što su Stara jela z Dugog sela, Bučijada, renesansnih festivala, glazbenih festivala posvećenih, primjerice, rockabilly glazbi ili sl.), upućuje na žilavost i otpornost kulture u procesu njezina postajanja baštinom, kao i na njezinu iznimnu sposobnost transformacije.
Kao stručnjaci – etnolozi, kulturni antropolozi, folkloristi, etnomuzikolozi i etnokoreolozi – aktivno sudjelujemo u svim tim procesima, katkad ih i potičući. Naš “stručni pogled” ponekad usmjerava procese baštinizacije u određenom smjeru, stoga je ovaj skup poticaj promišljanju takvih praksi, sa svim njihovim kompleksnostima i mogućim stranputicama. “Analitički pogled”, uključujući i onaj laički, utkan u procese baštinizacije, ne prestaje djelovati te se uvijek zaustavlja na dosad neprimijećenim elementima kulture, ne zanemarujući pritom one već uočene. Ovogodišnji je skup stoga prigoda da kao stručnjaci propitamo učinke vlastitog djelovanja, svjesnog ili nesvjesnog, u procesima baštinizacije, našu – ponekad i medijatorsku – ulogu u tim procesima, kao i evaluaciju i valorizaciju takve uloge, ali i širu društvenu potrebu za proizvodnjom baštine kojoj svjedočimo. To pitanje nije novo ni dosad nepostavljeno, no kontinuitet takvih praksi, neovisno o tome jesu li potaknute od stručnjaka ili ne, zahtijeva nove odgovore na stara pitanja. Dodatno ga je aktualizirala UNESCO-ova Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine iz 2003. godine. Ovaj je skup nova prilika da propitamo vlastitu ulogu i početne pozicije u tim zahtjevnim procesima – prilika da odgovore na pitanja koja nas muče u vezi s našom profesionalnom ulogom u procesima baštinizacije pronađemo/ponudimo kroz vlastita istraživačka iskustva, ili pak da se inspiriramo iskustvima kolega i kolegica koji se nalaze u sličnim profesionalnim izazovima.
Teret terena – iskustva i vještine etnografskih spoznaja” (Zadar, 2025.)
Od 21. do 23. svibnja 2025. godine u Zadru održavat će se Godišnji skup Hrvatskog etnološkog društva „Teret terena – iskustva i vještine etnografskih spoznaja“, kojeg suorganiziraju Hrvatsko etnološko društvo i Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru, a uz partnersku podršku Narodnog muzeja Zadar i Zavičajnog muzeja Benkovac.
Poticaj ovogodišnjoj temi godišnjeg skupa Hrvatskog etnološkog društva polazi od pretpostavke da se u pozadini svakog oblika etnološkog i kulturnoantropološkog rada nalaze vještine i iskustva, no nedovoljno su adresirani u konačnim rezultatima. Iako se autorefleksivnost u radovima provlači kao važan vid etnografije kao žanra i metode, refleksije s terena nerijetko su zatomljene i marginalizirane kao nedovoljno važne da postanu ishodište složenijih promišljanja, te su često svedene na razinu individualnih kurioziteta ili zanimljivih iskustava. Pretjerana usmjerenost na produkciju rezultata istraživanja u kontekstu sve dominantnije projektifikacije rada, teror rokova te istraživačka osamljenost u temama koje odudaraju od prevladavajućih tendencija u struci postavljaju iskustva s terena kao svojevrsni simbolički teret. Problematična iskustva terena, kurioziteti koji dijelimo u stankama između istraživanja ili u neformalnim razgovorima s kolegama, prepreke na koje nailazimo tijekom istraživanja, neugodne situacije u koje smo uvučeni, projektni okviri koji određuju tempo rada ili, pak, očekivanja s kojima nas dočekuju na terenu samo su neki od primjera koji određuju teret naše profesionalne svakodnevice.
S druge strane, nemogućnost odlaska na teren ili nesigurnosti koje na njemu doživljavamo uzimaju se kao nekritički prihvaćeni status quo profesije. Takvi su izazovi dodatno pojačani u suvremenom kontekstu u kojem se pozivi na društveni doprinos i opravdanost profesije na „tržištu rada“ preklapaju sa sve većom nesigurnošću, projektnim financiranjem i kompetitivnošću te sve većim administrativnim zahtjevima.
Bilo da je riječ o izložbama, konzervatorskim praksama, znanstvenim istraživanjima ili, pak, privatnim pothvatima u poslovnom okružju, takav teret terena koji je analitički prepoznat, ali ostavljen za neke bolje dane smatramo važnom točkom za promišljanje o iskustvima i spoznajama struke. Ovim skupom želimo potaknuti raspravu upravo o tome kako iskustva i vještine stečene na terenu (ili bez njega?)
utječu na razvoj naše profesije.
Što teren čini teškim i kakve izazove sa sobom nose suvremena etnografska istraživanja? Kakve institucionalne, profesionalne i ljudske pritiske pretpostavljaju teški tereni i kako se pritisak očekivanja prelijeva u naše osobne i profesionalne živote? S kakvim simboličkim prtljagama ulazimo u terenska istraživanja i kako generacijske razlike mijenjaju naša poimanja i razumijevanje etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja? Kako sva navedena izazovna iskustva utječu na naš pristup stvaranju etnografskih spoznaja i promišljanje same discipline? Što možemo naučiti iz takvih iskustava i koje nove vještine i spoznaje možemo steći? Kako izbjeći teret terena, ako je to uopće moguće i nužno?
Tijekom tri dana na skupu će se raspraviti pitanje terenskih etnografskih istraživanja iz perspektive znanstvenika, konzervatora, muzealaca, studenata i sveučilišnih profesora. Bilo da je riječ o izložbama, konzervatorskim praksama, znanstvenim istraživanjima ili, pak, privatnim pothvatima u poslovnom okružju, želimo potaknuti raspravu kako iskustva i vještine stečene na terenu utječu na razvoj naše profesije. Ovakav fokus otvorit će pitanja (ne)željene baštine, odnosa prema kulturi, problema s kojima se susreću kolege etnolozi pri istraživanjima, ali i brojne druge teme. Kao i dosadašnjih godina, skup će biti oprimjeren posjetima specifičnim lokalitetima Zadarske županije koji se ističu kao primjeri dobre prakse održivog očuvanja kulturne baštine, a u kontekstu šire turističke ponude (tematske turističke šetnje, posjet Benkovcu, itd.).
Godišnji skup financijski je podržan od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Sveučilišta u Zadru, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za etnologiju i folkloristiku, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Etnografskog muzeja Zagreb, Grada Zadar te Zadarske županije.
Poster paneli
Pregled etnoloških istraživanja Gradskog muzeja Županja 1955.-2025.
Janja Juzbašić
Kate Šikić Čubrić, Sandra Barešin
Novo ruho Vruljice: studentska etnografija građanske inicijative
Tin Balaban, Marija Čarija, Andrija Kirinčić, Ramona Topalović, Manuela Živković, mentor: Jadran Kale
Ivana Brzović, Ivan Čulina, Katarina Đerek, Anja Galić, Marija Melada, Ivan Radojica, mentor: Jadran Kale
Iskustvo terenskog istraživanja – razgovori s ribarima
Kristina Tamara Franić Koulen
Vizualno u etnologiji i kulturnoj antropologiji (Zagreb i online, 2022.)
Godišnji skup Hrvatskog etnološkog društva održat će se u Zagrebu od 20. do 21. listopada 2022. u Etnografskom muzeju Zagreb i Institutu za etnologiju i folkloristiku uz mogućnost slušanja online.
Ovogodišnji skup HED-a posvećen je raspravi o poetikama i politikama vizualnoga u etnologiji i kulturnoj antropologiji, uzimajući u obzir vizualne izraze – poput fotografije, ilustracija, filma, videa, umjetničkih djela, kartografskih prikaza i dr. – kao predmet i metodu etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja i interpretiranja, te kao sredstvo komuniciranja, stručnih i znanstvenih saznanja u sektoru kulture, obrazovanja, turizma i u drugim javnim djelatnostima.
U društvenim i humanističkim znanostima vizualno je neizostavan predmet analize i izvor spoznaja o različitim aspektima kulture, ali i instrument bilježenja i prenošenja znanja.
Potreba pojedinca za kreiranjem i potrošnjom vizualnoga naročito je naglašena i ubrzana u suvremenom digitalnom dobu. Vizualno je stoga svakodnevno upregnuto u znanstveni i stručni rad, obrazovanje, arhivske, muzejske i konzervatorske djelatnosti. Razvoj tehničkih alata – fotografije, filma, digitalnih aplikacija, obrazovnih platformi, društvenih mreža, kartografskih digitalnih programa poput GIS tehnologija, digitalnih interaktivnih arhiva i sl. – kao i njihova dostupnost, omogućili su stručnjacima korištenje komunikativnih potencijala vizualnoga u brojnim praksama rada i svakodnevice.
U etnološkom i kulturnoantropološkom radu, analiza odnosa narativnih i vizualnih izraza dovodi do razumijevanja ljudskih pojedinačnih i kolektivnih iskustava, kao i procesa stvaranja i komuniciranja poruka, osjećaja i vrijednosti (simboličkih, estetskih, identitetskih i dr.).
Raznolikost i brojnost medija te njihova široka prisutnost u znanstvenom i stručnom radu, obrazovanju i javnom djelovanju nužno povezuju i premrežuju etnološki i kulturnoantropološki rad s drugim disciplinama i djelatnostima, posebno onima koje su vizualno orijentirane, kao umjetnost, dizajn, arhitektura, mediji, (digitalni) marketing, turizam i dr.
Pozivamo etnologe/inje i kulturne antropologe/inje te stručnjake/inje srodnih disciplina i obrazovne djelatnike/ice da se priključe skupu, a kao osnovne teme skupa predlažemo:
Vizualno kao objekt istraživanja u etnologiji i kulturnoj antropologiji
– S kojim i kakvim se vizualnim materijalima susrećemo u etnološkim i kulturnoantropološkim istraživanjima? Kakvu metodologiju koristimo i razvijamo za proučavanja vizualnih materijala i informacija, posebno uzimajući u obzir njihove karakteristike (medij, vrijeme nastanka, funkciju i dr.)?
– Koje se promjene uočavaju u fokusu i metodologiji etnološkog i kulturnoantropološkog rada na vizualnim materijalima?
– Koje su (nove) teme etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja otvorene vizualnim obratom? U kojoj su mjeri (novi) digitalni mediji (internet, društvene mreže…) redefinirali postojeća i definirali nova područja istraživanja te uvjetovali razvijanje novih istraživačkih pristupa i metoda?
Vizualno kao metoda istraživanja i interpretiranja u etnologiji i kulturnoj antropologiji
– Koja je uloga vizualnog materijala u etnografskom istraživačkom procesu? Koliko je i kako vizualno (fotografija, film, video, crtež, karta, infografika i dr.) prisutno u dokumentiranju, prikupljanju i selekciji etnografskih podataka te njihovoj analizi i interpretaciji?
– Na koji način osvijestiti i poboljšati vizualno razmišljanje u istraživačkom procesu? Kako vizualni materijal može poticati razvoj eksperimentalnih, kreativnih i kritičnih metodologija? Na koji način etnografija može doprinijeti istraživanju i interpretiranju vizualnog u drugim disciplinama?
– Koji se izazovi postavljaju pred etnologe i kulturne antropologe pri istraživanju i korištenju suvremenih tehnoloških mogućnosti?
Vizualno u primjeni etnoloških i kulturnoantropoloških znanja
– Koje su specifičnosti i izazovi u korištenju vizualnih materijala u stručnom arhivskom, muzejskom i konzervatorskom radu?
– Kako primjenjujemo fotografiju, animaciju, video, izložbe, plakate, prezentacije, mentalne mape, infografike u komuniciranju znanstvenih i stručnih znanja?
– Kako se etnografski sadržaji vizualno komuniciraju prema javnost i specifičnim skupinama, primjerice putem postera/plakata, promotivnih (turističkih) materijala, suvenira, (vizualnih) identiteta, ambalaže, odjeće i dr.?
– Kako se etnografski pristupi primjenjuju u drugim disciplinama i djelatnostima koje su vizualno orijentirane, npr. umjetnost, dizajn, arhitektura, mediji, (digitalni) marketing, turizam, i dr.
Vizualno kao metoda podučavanja etnoloških i kulturnoantropoloških tema
– Na koji način vizualne sadržaje primjenjujemo u podučavanju – u visokom, srednjoškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju, specifičnim obrazovnim sadržajima (zavičajna nastava, izborna nastava, radionice, seminari)?
– U kojoj je mjeri etnografski materijal prisutan u podučavanju i koji su primjeri osmišljenih didaktičkih materijala? Mogu li vizualni materijali pomoći u razvijanju inovativnih pristupa podučavanju (primjerice u muzejskoj pedagogiji)?
Molimo da svoje prijave s naslovom teme i sažetkom do 300 riječi pošaljete do 1. srpnja 2022. godine na adresu: hrvatsko.etnolosko.drustvo@gmail.com
Kao format izlaganja moguće je odabrati klasično izlaganje (do 20 minuta) ili izlaganje u vizualnom formatu (poster, video i sl.).
Posteri će biti izloženi tijekom cijele konferencije u dvorani za predavanja, a u programu konferencije bit će predviđeno vrijeme predstavljanja sadržaja postera i odgovaranja na pitanja. Molimo Vas da postere dostavite u B1 formatu najkasnije do 1. listopada 2022.
Organizacijski i programski odbor:
Danijela Birt Katić, Marina Blagaić Bergman, Sanja Lončar, Tamara Nikolić Đerić, Željka Petrović Osmak, Tihana Rubić
Etnografije nesigurnosti – etnološki uvidi u kulturne odgovore na krizne okolnosti (online, 2021.)
Godišnji skup Hrvatskog etnološkog društva održan je u online formatu 14. listopada 2021. godine. Programski i organizacijski odbor: Marijana Belaj, Valentina Gulin Zrnić, Andrea Manzoni, Željka Petrović Osmak, Tihana Rubić
Potaknuti korjenitom promjenom življene svakodnevice i društvene dinamike pojavom epidemije bolesti COVID-19 i potresa, Hrvatsko etnološko društvo u fokus Godišnjeg skupa 2021. godine postavlja analitički pojam nesigurnosti, promotren iz etnološke i kulturnoantropološke perspektive.
Tema obuhvaća predodžbe i naracije kojima se određuje nesigurnost na razini pojedinca i skupine, odnos prema politikama upravljanja kriznim situacijama, promjene u društvenoj interakciji i življenoj svakodnevici u kriznim okolnostima, načine na koje se različiti društveni akteri nose s nesigurnošću, stvaraju novi ritam života i moguće izlaze iz kriza te imaginiraju budućnost.
Skupom se etnografski i problemski razmatra nesigurnost u okviru društvenih i kulturnih procesa potaknutih krizama tijekom 2020. i 2021. godine, ali se problematika nesigurnosti analizira i u široj povijesnoj perspektivi te u ne-kriznim okolnostima. Nakana nam je obuhvatiti raznorodna poimanja nesigurnosti u mnogostrukim kontekstima: ekološki, javnozdravstveni, socioekonomski, politički, migracijski i dr., koji nesigurnost generiraju kao kulturni i društveni fenomen.
Etnografska istraživanja na tržištu (online, 2020.)
Godišnji skup Hrvatskog etnološkog društva održan je u online formatu 4. i 5. studenoga 2020. godine u organizaciji HED-a i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Ovogodišnji međunarodni skup zamišljen je kao razmjena ideja, znanja i iskustava iz područja primjene etnografskih istraživanja i kulturnoantropoloških pristupa u analizi i rješavanju praktičnih problema u gospodarskom, javnom i civilnom sektoru. Skup je okupio međunarodne i domaće predavače koji su podijelili svoja iskustva u primjeni takvih znanja i vještina u raznorodnim kolaborativnim (ne-akademskim) projektima.
Više o predavačima i izlaganjima možete pročitati u knjižici s programom skupa i sažecima.
