Teret terena – iskustva i vještine etnografskih spoznaja” (Zadar, 2025.)
Od 21. do 23. svibnja 2025. godine u Zadru održavat će se Godišnji skup Hrvatskog etnološkog društva „Teret terena – iskustva i vještine etnografskih spoznaja“, kojeg suorganiziraju Hrvatsko etnološko društvo i Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru, a uz partnersku podršku Narodnog muzeja Zadar i Zavičajnog muzeja Benkovac.
Poticaj ovogodišnjoj temi godišnjeg skupa Hrvatskog etnološkog društva polazi od pretpostavke da se u pozadini svakog oblika etnološkog i kulturnoantropološkog rada nalaze vještine i iskustva, no nedovoljno su adresirani u konačnim rezultatima. Iako se autorefleksivnost u radovima provlači kao važan vid etnografije kao žanra i metode, refleksije s terena nerijetko su zatomljene i marginalizirane kao nedovoljno važne da postanu ishodište složenijih promišljanja, te su često svedene na razinu individualnih kurioziteta ili zanimljivih iskustava. Pretjerana usmjerenost na produkciju rezultata istraživanja u kontekstu sve dominantnije projektifikacije rada, teror rokova te istraživačka osamljenost u temama koje odudaraju od prevladavajućih tendencija u struci postavljaju iskustva s terena kao svojevrsni simbolički teret. Problematična iskustva terena, kurioziteti koji dijelimo u stankama između istraživanja ili u neformalnim razgovorima s kolegama, prepreke na koje nailazimo tijekom istraživanja, neugodne situacije u koje smo uvučeni, projektni okviri koji određuju tempo rada ili, pak, očekivanja s kojima nas dočekuju na terenu samo su neki od primjera koji određuju teret naše profesionalne svakodnevice.
S druge strane, nemogućnost odlaska na teren ili nesigurnosti koje na njemu doživljavamo uzimaju se kao nekritički prihvaćeni status quo profesije. Takvi su izazovi dodatno pojačani u suvremenom kontekstu u kojem se pozivi na društveni doprinos i opravdanost profesije na „tržištu rada“ preklapaju sa sve većom nesigurnošću, projektnim financiranjem i kompetitivnošću te sve većim administrativnim zahtjevima.
Bilo da je riječ o izložbama, konzervatorskim praksama, znanstvenim istraživanjima ili, pak, privatnim pothvatima u poslovnom okružju, takav teret terena koji je analitički prepoznat, ali ostavljen za neke bolje dane smatramo važnom točkom za promišljanje o iskustvima i spoznajama struke. Ovim skupom želimo potaknuti raspravu upravo o tome kako iskustva i vještine stečene na terenu (ili bez njega?)
utječu na razvoj naše profesije.
Što teren čini teškim i kakve izazove sa sobom nose suvremena etnografska istraživanja? Kakve institucionalne, profesionalne i ljudske pritiske pretpostavljaju teški tereni i kako se pritisak očekivanja prelijeva u naše osobne i profesionalne živote? S kakvim simboličkim prtljagama ulazimo u terenska istraživanja i kako generacijske razlike mijenjaju naša poimanja i razumijevanje etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja? Kako sva navedena izazovna iskustva utječu na naš pristup stvaranju etnografskih spoznaja i promišljanje same discipline? Što možemo naučiti iz takvih iskustava i koje nove vještine i spoznaje možemo steći? Kako izbjeći teret terena, ako je to uopće moguće i nužno?
Tijekom tri dana na skupu će se raspraviti pitanje terenskih etnografskih istraživanja iz perspektive znanstvenika, konzervatora, muzealaca, studenata i sveučilišnih profesora. Bilo da je riječ o izložbama, konzervatorskim praksama, znanstvenim istraživanjima ili, pak, privatnim pothvatima u poslovnom okružju, želimo potaknuti raspravu kako iskustva i vještine stečene na terenu utječu na razvoj naše profesije. Ovakav fokus otvorit će pitanja (ne)željene baštine, odnosa prema kulturi, problema s kojima se susreću kolege etnolozi pri istraživanjima, ali i brojne druge teme. Kao i dosadašnjih godina, skup će biti oprimjeren posjetima specifičnim lokalitetima Zadarske županije koji se ističu kao primjeri dobre prakse održivog očuvanja kulturne baštine, a u kontekstu šire turističke ponude (tematske turističke šetnje, posjet Benkovcu, itd.).
Godišnji skup financijski je podržan od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Sveučilišta u Zadru, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za etnologiju i folkloristiku, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Etnografskog muzeja Zagreb, Grada Zadar te Zadarske županije.
Poster paneli
Pregled etnoloških istraživanja Gradskog muzeja Županja 1955.-2025.
Janja Juzbašić
Kate Šikić Čubrić, Sandra Barešin
Novo ruho Vruljice: studentska etnografija građanske inicijative
Tin Balaban, Marija Čarija, Andrija Kirinčić, Ramona Topalović, Manuela Živković, mentor: Jadran Kale
Ivana Brzović, Ivan Čulina, Katarina Đerek, Anja Galić, Marija Melada, Ivan Radojica, mentor: Jadran Kale
Iskustvo terenskog istraživanja – razgovori s ribarima
Kristina Tamara Franić Koulen
Vizualno u etnologiji i kulturnoj antropologiji (Zagreb i online, 2022.)
Godišnji skup Hrvatskog etnološkog društva održat će se u Zagrebu od 20. do 21. listopada 2022. u Etnografskom muzeju Zagreb i Institutu za etnologiju i folkloristiku uz mogućnost slušanja online.
Ovogodišnji skup HED-a posvećen je raspravi o poetikama i politikama vizualnoga u etnologiji i kulturnoj antropologiji, uzimajući u obzir vizualne izraze – poput fotografije, ilustracija, filma, videa, umjetničkih djela, kartografskih prikaza i dr. – kao predmet i metodu etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja i interpretiranja, te kao sredstvo komuniciranja, stručnih i znanstvenih saznanja u sektoru kulture, obrazovanja, turizma i u drugim javnim djelatnostima.
U društvenim i humanističkim znanostima vizualno je neizostavan predmet analize i izvor spoznaja o različitim aspektima kulture, ali i instrument bilježenja i prenošenja znanja.
Potreba pojedinca za kreiranjem i potrošnjom vizualnoga naročito je naglašena i ubrzana u suvremenom digitalnom dobu. Vizualno je stoga svakodnevno upregnuto u znanstveni i stručni rad, obrazovanje, arhivske, muzejske i konzervatorske djelatnosti. Razvoj tehničkih alata – fotografije, filma, digitalnih aplikacija, obrazovnih platformi, društvenih mreža, kartografskih digitalnih programa poput GIS tehnologija, digitalnih interaktivnih arhiva i sl. – kao i njihova dostupnost, omogućili su stručnjacima korištenje komunikativnih potencijala vizualnoga u brojnim praksama rada i svakodnevice.
U etnološkom i kulturnoantropološkom radu, analiza odnosa narativnih i vizualnih izraza dovodi do razumijevanja ljudskih pojedinačnih i kolektivnih iskustava, kao i procesa stvaranja i komuniciranja poruka, osjećaja i vrijednosti (simboličkih, estetskih, identitetskih i dr.).
Raznolikost i brojnost medija te njihova široka prisutnost u znanstvenom i stručnom radu, obrazovanju i javnom djelovanju nužno povezuju i premrežuju etnološki i kulturnoantropološki rad s drugim disciplinama i djelatnostima, posebno onima koje su vizualno orijentirane, kao umjetnost, dizajn, arhitektura, mediji, (digitalni) marketing, turizam i dr.
Pozivamo etnologe/inje i kulturne antropologe/inje te stručnjake/inje srodnih disciplina i obrazovne djelatnike/ice da se priključe skupu, a kao osnovne teme skupa predlažemo:
Vizualno kao objekt istraživanja u etnologiji i kulturnoj antropologiji
– S kojim i kakvim se vizualnim materijalima susrećemo u etnološkim i kulturnoantropološkim istraživanjima? Kakvu metodologiju koristimo i razvijamo za proučavanja vizualnih materijala i informacija, posebno uzimajući u obzir njihove karakteristike (medij, vrijeme nastanka, funkciju i dr.)?
– Koje se promjene uočavaju u fokusu i metodologiji etnološkog i kulturnoantropološkog rada na vizualnim materijalima?
– Koje su (nove) teme etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja otvorene vizualnim obratom? U kojoj su mjeri (novi) digitalni mediji (internet, društvene mreže…) redefinirali postojeća i definirali nova područja istraživanja te uvjetovali razvijanje novih istraživačkih pristupa i metoda?
Vizualno kao metoda istraživanja i interpretiranja u etnologiji i kulturnoj antropologiji
– Koja je uloga vizualnog materijala u etnografskom istraživačkom procesu? Koliko je i kako vizualno (fotografija, film, video, crtež, karta, infografika i dr.) prisutno u dokumentiranju, prikupljanju i selekciji etnografskih podataka te njihovoj analizi i interpretaciji?
– Na koji način osvijestiti i poboljšati vizualno razmišljanje u istraživačkom procesu? Kako vizualni materijal može poticati razvoj eksperimentalnih, kreativnih i kritičnih metodologija? Na koji način etnografija može doprinijeti istraživanju i interpretiranju vizualnog u drugim disciplinama?
– Koji se izazovi postavljaju pred etnologe i kulturne antropologe pri istraživanju i korištenju suvremenih tehnoloških mogućnosti?
Vizualno u primjeni etnoloških i kulturnoantropoloških znanja
– Koje su specifičnosti i izazovi u korištenju vizualnih materijala u stručnom arhivskom, muzejskom i konzervatorskom radu?
– Kako primjenjujemo fotografiju, animaciju, video, izložbe, plakate, prezentacije, mentalne mape, infografike u komuniciranju znanstvenih i stručnih znanja?
– Kako se etnografski sadržaji vizualno komuniciraju prema javnost i specifičnim skupinama, primjerice putem postera/plakata, promotivnih (turističkih) materijala, suvenira, (vizualnih) identiteta, ambalaže, odjeće i dr.?
– Kako se etnografski pristupi primjenjuju u drugim disciplinama i djelatnostima koje su vizualno orijentirane, npr. umjetnost, dizajn, arhitektura, mediji, (digitalni) marketing, turizam, i dr.
Vizualno kao metoda podučavanja etnoloških i kulturnoantropoloških tema
– Na koji način vizualne sadržaje primjenjujemo u podučavanju – u visokom, srednjoškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju, specifičnim obrazovnim sadržajima (zavičajna nastava, izborna nastava, radionice, seminari)?
– U kojoj je mjeri etnografski materijal prisutan u podučavanju i koji su primjeri osmišljenih didaktičkih materijala? Mogu li vizualni materijali pomoći u razvijanju inovativnih pristupa podučavanju (primjerice u muzejskoj pedagogiji)?
Molimo da svoje prijave s naslovom teme i sažetkom do 300 riječi pošaljete do 1. srpnja 2022. godine na adresu: hrvatsko.etnolosko.drustvo@gmail.com
Kao format izlaganja moguće je odabrati klasično izlaganje (do 20 minuta) ili izlaganje u vizualnom formatu (poster, video i sl.).
Posteri će biti izloženi tijekom cijele konferencije u dvorani za predavanja, a u programu konferencije bit će predviđeno vrijeme predstavljanja sadržaja postera i odgovaranja na pitanja. Molimo Vas da postere dostavite u B1 formatu najkasnije do 1. listopada 2022.
Organizacijski i programski odbor:
Danijela Birt Katić, Marina Blagaić Bergman, Sanja Lončar, Tamara Nikolić Đerić, Željka Petrović Osmak, Tihana Rubić
Etnografije nesigurnosti – etnološki uvidi u kulturne odgovore na krizne okolnosti (online, 2021.)
Godišnji skup Hrvatskog etnološkog društva održan je u online formatu 14. listopada 2021. godine. Programski i organizacijski odbor: Marijana Belaj, Valentina Gulin Zrnić, Andrea Manzoni, Željka Petrović Osmak, Tihana Rubić
Potaknuti korjenitom promjenom življene svakodnevice i društvene dinamike pojavom epidemije bolesti COVID-19 i potresa, Hrvatsko etnološko društvo u fokus Godišnjeg skupa 2021. godine postavlja analitički pojam nesigurnosti, promotren iz etnološke i kulturnoantropološke perspektive.
Tema obuhvaća predodžbe i naracije kojima se određuje nesigurnost na razini pojedinca i skupine, odnos prema politikama upravljanja kriznim situacijama, promjene u društvenoj interakciji i življenoj svakodnevici u kriznim okolnostima, načine na koje se različiti društveni akteri nose s nesigurnošću, stvaraju novi ritam života i moguće izlaze iz kriza te imaginiraju budućnost.
Skupom se etnografski i problemski razmatra nesigurnost u okviru društvenih i kulturnih procesa potaknutih krizama tijekom 2020. i 2021. godine, ali se problematika nesigurnosti analizira i u široj povijesnoj perspektivi te u ne-kriznim okolnostima. Nakana nam je obuhvatiti raznorodna poimanja nesigurnosti u mnogostrukim kontekstima: ekološki, javnozdravstveni, socioekonomski, politički, migracijski i dr., koji nesigurnost generiraju kao kulturni i društveni fenomen.
Etnografska istraživanja na tržištu (online, 2020.)
Godišnji skup Hrvatskog etnološkog društva održan je u online formatu 4. i 5. studenoga 2020. godine u organizaciji HED-a i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Ovogodišnji međunarodni skup zamišljen je kao razmjena ideja, znanja i iskustava iz područja primjene etnografskih istraživanja i kulturnoantropoloških pristupa u analizi i rješavanju praktičnih problema u gospodarskom, javnom i civilnom sektoru. Skup je okupio međunarodne i domaće predavače koji su podijelili svoja iskustva u primjeni takvih znanja i vještina u raznorodnim kolaborativnim (ne-akademskim) projektima.
Više o predavačima i izlaganjima možete pročitati u knjižici s programom skupa i sažecima.
Teret terena – iskustva i vještine etnografskih spoznaja” (Zadar, 2025.)
Od 21. do 23. svibnja 2025. godine u Zadru održavat će se Godišnji skup Hrvatskog etnološkog društva „Teret terena – iskustva i vještine etnografskih spoznaja“, kojeg suorganiziraju Hrvatsko etnološko društvo i Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru, a uz partnersku podršku Narodnog muzeja Zadar i Zavičajnog muzeja Benkovac.
Poticaj ovogodišnjoj temi godišnjeg skupa Hrvatskog etnološkog društva polazi od pretpostavke da se u pozadini svakog oblika etnološkog i kulturnoantropološkog rada nalaze vještine i iskustva, no nedovoljno su adresirani u konačnim rezultatima. Iako se autorefleksivnost u radovima provlači kao važan vid etnografije kao žanra i metode, refleksije s terena nerijetko su zatomljene i marginalizirane kao nedovoljno važne da postanu ishodište složenijih promišljanja, te su često svedene na razinu individualnih kurioziteta ili zanimljivih iskustava. Pretjerana usmjerenost na produkciju rezultata istraživanja u kontekstu sve dominantnije projektifikacije rada, teror rokova te istraživačka osamljenost u temama koje odudaraju od prevladavajućih tendencija u struci postavljaju iskustva s terena kao svojevrsni simbolički teret. Problematična iskustva terena, kurioziteti koji dijelimo u stankama između istraživanja ili u neformalnim razgovorima s kolegama, prepreke na koje nailazimo tijekom istraživanja, neugodne situacije u koje smo uvučeni, projektni okviri koji određuju tempo rada ili, pak, očekivanja s kojima nas dočekuju na terenu samo su neki od primjera koji određuju teret naše profesionalne svakodnevice.
S druge strane, nemogućnost odlaska na teren ili nesigurnosti koje na njemu doživljavamo uzimaju se kao nekritički prihvaćeni status quo profesije. Takvi su izazovi dodatno pojačani u suvremenom kontekstu u kojem se pozivi na društveni doprinos i opravdanost profesije na „tržištu rada“ preklapaju sa sve većom nesigurnošću, projektnim financiranjem i kompetitivnošću te sve većim administrativnim zahtjevima.
Bilo da je riječ o izložbama, konzervatorskim praksama, znanstvenim istraživanjima ili, pak, privatnim pothvatima u poslovnom okružju, takav teret terena koji je analitički prepoznat, ali ostavljen za neke bolje dane smatramo važnom točkom za promišljanje o iskustvima i spoznajama struke. Ovim skupom želimo potaknuti raspravu upravo o tome kako iskustva i vještine stečene na terenu (ili bez njega?)
utječu na razvoj naše profesije.
Što teren čini teškim i kakve izazove sa sobom nose suvremena etnografska istraživanja? Kakve institucionalne, profesionalne i ljudske pritiske pretpostavljaju teški tereni i kako se pritisak očekivanja prelijeva u naše osobne i profesionalne živote? S kakvim simboličkim prtljagama ulazimo u terenska istraživanja i kako generacijske razlike mijenjaju naša poimanja i razumijevanje etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja? Kako sva navedena izazovna iskustva utječu na naš pristup stvaranju etnografskih spoznaja i promišljanje same discipline? Što možemo naučiti iz takvih iskustava i koje nove vještine i spoznaje možemo steći? Kako izbjeći teret terena, ako je to uopće moguće i nužno?
Tijekom tri dana na skupu će se raspraviti pitanje terenskih etnografskih istraživanja iz perspektive znanstvenika, konzervatora, muzealaca, studenata i sveučilišnih profesora. Bilo da je riječ o izložbama, konzervatorskim praksama, znanstvenim istraživanjima ili, pak, privatnim pothvatima u poslovnom okružju, želimo potaknuti raspravu kako iskustva i vještine stečene na terenu utječu na razvoj naše profesije. Ovakav fokus otvorit će pitanja (ne)željene baštine, odnosa prema kulturi, problema s kojima se susreću kolege etnolozi pri istraživanjima, ali i brojne druge teme. Kao i dosadašnjih godina, skup će biti oprimjeren posjetima specifičnim lokalitetima Zadarske županije koji se ističu kao primjeri dobre prakse održivog očuvanja kulturne baštine, a u kontekstu šire turističke ponude (tematske turističke šetnje, posjet Benkovcu, itd.).
Godišnji skup financijski je podržan od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Sveučilišta u Zadru, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za etnologiju i folkloristiku, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Etnografskog muzeja Zagreb, Grada Zadar te Zadarske županije.