Dobitnici

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2003.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2003.

Godišnja nagrada “Milovan Gavazzi” Hrvatskog etnološkog društva dodjeljuje se za iznimna postignuća u etnologiji, u više kategorija. Ove godine nagradu su dobili:

u kategoriji Znanstveno-nastavni rad:

mr. sc. Nađa Maglica: “Baranja se šareni”

dr. sc. Naila Ceribašić: “Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće: Povijest i etnografija javne prakse narodne glazbe u Hrvatskoj”

u kategoriji za Popularizaciju struke:

Damir Kremenić, dipl. ing. građ.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2004.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2004.

U kategoriji Muzejska izložba

Olga Orlić: “Tkalci u Istri”

Olga Orlić diplomirala je etnologiju i arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2000. godine. Postdiplomandica je na studiju etnologije i kulturne antropologije. Kustosica je zbirke odjece i tekstila u Etnografskom muzeju Istre u Pazinu.
Do sada je objavila nekoliko stručnih članaka. Suautorica je izložbe “Kruh naš svakidašnji” (2001.). Autorica je izložbe “Tkalci u Istri” (2004.) za koju joj je dodjeljena godišnja nagrada “Milovan Gavazzi” Hrvatskog etnološkog društva. Osim toga realizirala je i snimanje filma “Tkanje u Istri” koji dokumentira proces tkanja i pripreme za tkanje te je uredila katalog izložbe “Tkalci u Istri”.

U kategoriji Restauratorsko-konzervatorski rad

Jelica Lela Roćenović: “Kraluš, pleteni kraluš”

Jelica Lela Rocenović, diplomirala je etnologiju i sociologiju 1983. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te 1991. na istoj ustanovi obranila magistarski rad na temu Fašnik u Samoboru i okolici. Zaposlena je u Samoborskom muzeju kao viša kustosica etnologinja. Autorica je niza stručnih tekstova, stalnog postava Etnografske zbirke Samoborskog muzeja (1998.), te izložbi Lanek, lanek, svilica zelena (1997.) i Kraluš, pleteni kraluš (2004.).

Nagrada za životno djelo

Nerina Eckhel

Upravni odbor Hrvatskoga etnološkog društva je jednoglasno odlučio da se kolegici Nerini Eckhel dodjeli nagrada za životno djelo “Milovan Gavazzi” kao istaknutoj članici našega Društva za izuzetan i trajan doprinos u promicanju etnološke struke koji je ostvarila dugogodišnjim radom u Etnografskome muzeju u Zagrebu.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2005.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2005.

U kategoriji Znanstveno nastavni rad

Dr. sc. Tvrtko Zebec za objavljeno djelo Krčki tanci: plesno-etnološka studija – Tanac Dances on the Island of Krk: Dance Ethnology Study, Zagreb. Institut za etnologiju i folkloristiku; Rijeka Adamić, 2005.

Dr. sc. Tvrtko Zebec viši je znanstveni suranik i predsjednik Znanstvenog vijeća Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu gdje je zaposlen od 1990. godine. Diplomirao je etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao kulturnu antropologiju na Svucilištu u Ljubljani. Doktorirao je na Sveučilištu u Zagrebu. Gostujući je predavač na Sveučilištima u Zagrebu i Zadru. Objavljuje znanstvene radove, popularne tekstove, kritike, sudjeluje na stručnim i znanstvenim skupovima te održava tečajeve folklornih plesova u domovini i inozemstvu.

Nagrada za životno djelo

Dr. sc. Jelka Radauš Ribarić

Nagradu za životno djelo “Milovan Gavazzi” za izuzetan doprinos razvoju etnologije upravni odbor Hrvatskog etnološkog društva, na svojoj sjednici održanoj 8. svibnja 2006. godine, jednoglasno dodjeljuje dr. sci. Jelki Radauš Ribarić. Dodijeljena nagrada ima svoje uporište u njezinom predanom radu kojim već više od pola stoljeća doprinosi razvitku etnološke struke i znanstvenih postignuća.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2006.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2006.

Nagrada za životno djelo

Dr. sc. Aleksandra Muraj

Upravni odbor HED-a nagradu za životno djelo dodjeljuje dr. sc. Aleksandri Muraj za značajne doprinose razvoju etnološke znanosti u Hrvatskoj. Posebice inovativnima valja istaknuti njezinu novu paradigmu istraživanja kulture stanovanja te donekle modificiranu paradigmu istraživanja odijevanja i običaja. Na osnovi svoga akumuliranog znanja, dugogodišnje istraživačke prakse te orijentiranosti na postojeće izvore i recentnu literaturu, A. Muraj je u protekom desetljeću ostvarila sinteze za nekoliko ključnih poglavlja hrvatske etnografske baštine. Istodobno, svojim interesom za nove oblike kulturnih pojava ili prilagodbu starijih oblika modernim društvenim tokovima, pokazala je trajnu znanstvenu radoznalost i naznačila suvremenu orijentaciju etnološke znanosti u Hrvatskoj. značajno pridonijela razvoju etnološke znanosti u Hrvatskoj. Posebice inovativnima valja istaknuti njezinu novu paradigmu istraživanja kulture stanovanja te donekle modificiranu paradigmu istraživanja odijevanja i običaja. Na osnovi svoga akumuliranog znanja, dugogodišnje istraživačke prakse te orijentiranosti na postojeće izvore i recentnu literaturu, A. Muraj je u protekom desetljeću ostvarila sinteze za nekoliko ključnih poglavlja hrvatske etnografske baštine. Istodobno, svojim interesom za nove oblike kulturnih pojava ili prilagodbu starijih oblika modernim društvenim tokovima, pokazala je trajnu znanstvenu radoznalost i naznačila suvremenu orijentaciju etnološke znanosti u Hrvatskoj.

Prof. dr. sc. Vitomir Belaj

Upravni odbor HED-a Nagradu za životno djelo dodjeljuje prof. dr. sc. Vitomiru Belaju za značajne doprinose razvoju etnološke znanosti u Hrvatskoj. Od početaka svoje znanstvene karijere napisao je ukupno oko 200 naslova, a više od polovice radova ima znanstveni značaj. U svojim istraživanjima bavi se običajima i njihovom interpretacijom u drevnoj slavenskoj religiji, a posebice se bavio običajima s maskiranim ophodima. U kasnijem se radu više usredotočio na istraživanja pučke, napose marijanske pobožnosti, te rekonstrukcijom fragmenata praslavenskoga poganstva u pučkim predajama. Napisao je niz studija o raznim osobama iz hrvatske povijesti i kulture i o njihovim doprinosima hrvatskoj etnološkoj znanost. Radio je i na etnološkoj kartografiji, kao posebnoj tehnici u etnološkom radu, vezanoj uz etnološku teoriju. Kao sveučilišni nastavnik bio je recenzent mnogim projektima, knjigama, priručnicima i radovima. Bio je član Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje, a sada je član Područnoga znanstvenog vijeća za humanističke znanosti pri Nacionalnom vijeću za znanost.

U kategoriji Znanstveno nastvani rad

Doc. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević za projekt O Titu kao mitu: Proslava Dana mladosti u Kumrovcu

Doc. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević diplomirala je etnologiju i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1999. godine. Po završetku studija do 2001. godine radila je kao kustosica u Etnografskom muzeju Istre u Pazinu. Od 2001. godine zaposlena je na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju. Obranila je doktorsku disertaciju Analogne pojave u hrvatskim pokladnim i svadbenim običajima u veljači 2006. godine. U zvanje docentice izabrana je u ožujku 2007. godine.

 U kategoriji Zaštita kulturne baštine

Ana Mlinar, prof. za projekt Zaštita građevinske cjeline mlinice na rijeci Gacki u naselju Sinac

Ana Mlinar, prof. etnologinja konzervatorica dugi niz godina radi na području zaštite nepokretne i pokretne kulturne baštine. Viša je savjetnica u Konzervatorskom odjelu Zagreb u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. Suautorica publikacije Upute za čuvanje etnografskih zbirki u izdanju HED-a.

U kategoriji Studentski rad

Krešimir Bermanec, Mario Katić i Tomislav Oroz za projekt Viški boj i društveno sjećanje

Krešimir Bermanec, Mario Katić i Tomislav Oroz studenti su etnologije i kulturne antropologije te povijesti. Vrlo su predani, marljivi i zainteresirani studenti. S lakoćom su izvršavali sve svoje studentske obveze, argumentirano se uključivali u rasprave o metodologiji istraživanja, neprestano nastojeći teorijske postavke primijeniti na konkretnim praktičnim primjerima. Osim što su bili vrlo dobri studenti, tijekom studija pokazali su zainteresiranost, marljivost i nadarenost za stručni i znanstveni rad.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2007.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2007.

U kategoriji Znanstveni i nastavni rad

Prof. dr. sc. Jasna Čapo Žmegač za knjigu Strangers Either Way. The Lives of Croatian Refugees in Their New Home.

Dr. sc. Jasna Čapo Žmegač diplomirala je etnologiju te francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je na Sveučilištu Berkeley, Kalifornija na poslijediplomskom studiju kulturne antropologije i demografije.
Zaposlena je na Institutu za etnologiju i folkloristiku od 1986. godine, a status znanstvene savjetnice stekla je 2001. godine.
Predaje kao gostujuća profesorica na Sveučilištu u Zagrebu, na Université de Provence Aix-Marseille I, Universitat Wien te Institutum studiorum humanitatis (Ljubljana).
U njezinoj bilografiji nalazi se 57 objavljenih znanstvenih članaka, četiri autorske knjige (Vlastelinstvo Cernik : gospodarstvene i demografske promjene na hrvatskome selu u kasnome feudalism; Hrvatski uskrsni običaji: korizmeno-uskrsni običaji hrvatskog puka u prvoj polovici XX. stoljeća: svakidašnjica, pučka pobožnost, zajednica; Srijemski Hrvati. Etnološka studija migracije, identifikacije i interakcije; Strangers Either Way. The Lives of Croatian Refugees in Their New Home) te četiri knjige u kojima je urednica. Bila je također i urednica časopisa Hrvatskog etnološkog društva Etnološka tribina (1990-97), te članica uredništava nekoliko znanstvenih časopisa. Njezin znanstveni interes uključuje: povijest obitelji, povijest hrvatske etnologije, konstrukciju identiteta, prisilnu migraciju i hrvatske ekonomske migrante u Njemačkoj.

Dr. sc. Milana Černelić za knjigu Bunjevačke studije

Dr. sc. Milana Černelić izvanredna profesorica na Odsjeku za entologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Diplomirala je etnologiju te enleski jezik i književnost 1980. godine, a doktorirala 1997. godine.
Do sada je objavila dvije znanstvene knjige (Uloga i nazivi odabranih svatova u Bunjevaca i Bunjevačke studije), četrdesetak znanstvenih radova u domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima, te dvadesetak stručnih radova, a priredila je više prikaza, predgovora i recenzija. Sudjelovala je na više znanstvenih i stručnih skupova. Organizirala je značajan broj terenskih istraživanja sa studentima etnologije i kulturne antropologije, mentorica je dvadesetak diplomskih radova. Bila je inicijatorica i priređivačica zapažene izložbe Iz baštine bačkih Hrvata – Bunjevaca koja je 1998. godine održana u Etnografskom muzeju u Zagrebu.

U kategoriji Studentski rad

 Matija Dronjić za projekt Tragovi praslavenske mitologije na području velebitskog Podgorja.

Matija Dronjić apsolvent je na studiju etnologije i arheologije. Izdvaja se kao nadprosječan student, ne samo u kvalitetnom ispunjavanju studentskih aktivnosti već njegov rad prelazi okvire zadanih studentskih obveza posebice pri izboru zahtjevnih seminarskih radova i izbornih aktivnosti. Prvenstveno to se odnosi na terenska istraživanja i obradu prikupljenih rezultata, gdje pokazuje zavidnu temeljitost i metodičnost u pristupu istraživanju. Trenutno je angažiran na istraživanju Karlovački dani piva u okviru znanstvenog projekta “Hrvatska etnografska baština” u kontekstu kulturnih politika voditeljice dr. sc. Tihane Petrović Leš.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2008.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2008.

Nagrada za životno djelo

Zvonimir Toldi, prof.

Upravni odbor Hed-a nagradu za životno djelo dodjeljuje Zvonimiru Toldiju, prof., za značajne doprinose razvoju etnologije u Hrvatskoj. Zvonimir Toldi diplomirao je etnologiju i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djelatnik je Muzeja Brodskog Posavlja od 1968. godine. Zvanje višeg kustosa stekao je 1988.godine, a muzejskog savjetnika 1995. godine. Ravnatelj Muzeja bio je u periodu 1989.-91. godine.
Zvonimir Toldi zapažen je kao autor brojnih scenarija televizijskih emisija o slavonskom folkloru i običajima i inicijator niza folklornih manifestacija što promiču slavonski kulturni identitet.
Za vrijedan doprinos i stvaralaštvo u očuvanju i promicanju kulturne baštine dodijeljene su mu značajne nagrade. Tako je 1970. godine dobio Herderovu nagradu, zatim Medalju Slavonskog Broda 1973. godine te Nagradu oslobođenja Broda 1990. godine. Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića i Redom hrvatskog pletera 1996. godine.
Od svibnja 2007. godine član je Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu pri Ministarstvu kulture.

Dr. sc. Zorica Vitez

Upravni odbor Hed-a nagradu za životno djelo dodjeljuje dr. sc. Zorici Vitez za značajne doprinose razovju etnologije u Hrvatskoj.
Magistrirala je na Odsjeku za etnologiju na Filozofskom fakultetu 1971. godine u Zagrebu radom Problem pokusnog braka kao tradicijske ustanove kod Hrvata i Srba, a doktorirala 1985. godine na Filozofskom fakultetu u Ljubljani disertacijom Spomen obilježja žrtvama prometnih nesreća.
Od 1966. godine zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Uz bavljenje folklornim plesom, najviše istražuje običaje i društveni kontekst folklorne umjetnosti, dječji folklor te interakciju tradicijske i suvremene kulture. Rezultate svoje znanstveno-istraživačke djelatnosti objavila je u više samostalnih i koautorskih knjiga, u brojnim znanstvenim i stručnim radovima, te o njima izlagala na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Članica je domaćih i međunarodnih stručnih i znanstvenih društava. U domaćima je obnašala i vodeće dužnosti (Hrvatsko etnološko društvo, Hrvatsko društvo folklorista). Ravnateljica je Zavoda za istraživanje folklora u sastavu Instituta za filologiju i folkloristiku od 1986. godine, te od osamostaljenja Instituta za etnologiju i folkloristiku od 1991. godine do 1999. godine.
Posebice se bavi primjenom i popularizacijom etnološke znanosti. Surađuje s radijom i televizijom, autorica je scenarija dokumentarnih filmova i stručna suradnica igranih filmova, priredila je više smotri etnografskog filma, piše novinske članke i osvrte, surađuje u organizaciji folklornih priredaba i autorica je nekoliko značajnih izložaba. Od 1991. godine stručna je i umjetnička ravnateljica Međunarodne smotre folklora u Zagrebu.
Dobitnica je Državne nagrade za znanost (1998) i Nagrade Grada Zagreba (2009).

U kategoriji Znanstveno nastvani rad

Doc. dr. sc. Tihana Petrović Leš za projekt Lepoglavsko čipkarstvo

Dr. sc. Tihana Petrović Leš, docentica u Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju, diplomirala je 1987. godine etnologiju i arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te se 1989. zaposlila u Odsjeku za etnologiju istoga fakulteta. Magistarski rad Problem tehničke srodnosti tkanja na vutlak i klječanje i raširenje tih dviju tehnika obranila je 1992., a doktorsku disertaciju Pregača u tradicijskom odijevanju Hrvata godine 1997. Obnašala je dužnosti pročelnice Odsjeka i voditeljice poslijediplomskoga studija etnologije i kulturne antropologije.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi za 2009.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi za 2009.

Nagrada za životno djelo:

Akademkinja Maja Bošković Stulli

Upravni odbor HED-a Nagradu za životno djelo dodjeljuje akademkinji Maji Bošković Stulli za osobite zasluge razvoju struke .
Maja Bošković Stulli rodila se 1922. godine  u Osijeku. Studirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i doktorirala 1961. godine. Najveći dio svoga radnog vijeka provela je u Institutu za etnologiju i folkloristiku, kojem je bila ravnateljica u razdoblju od  1963. do 1973. godine.
Značajan je njezin doprinos proučavanju usmene književnosti kao dinamičnog procesa. Pri tome posebno ističe povezanost s pisanom književnošću, dugotrajno usmeno prenošenje uz  bogatstvo različitih folklornih oblika  koje doprinosi posebnosti usmenoknjiževnih djela. Njezin je istraživački rad obilježila kritička perspektiva te traganje za novim teorijskim pozicijama u folklorističkoj analizi. Time se je svrstala u sam vrh europskih istraživanja usmene književnosti.

U kategoriji znanstveno nastavni rad:

Dr.sc. Valentina Gulin Zrnić za projekt Kvartovska spika: Značenja grada i urbani lokalizmi u Novom Zagrebu

Diplomirala je povijest i etnologiju 1995. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je 1997. godine na Odsjeku za povijest, Central European University (Mađarska), te 1999. godine na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala 2004. godine. Od 1996. zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Područje znanstvenog interesa je antropologija grada (lokalne zajednice, društveno-kulturni razvoj grada, svakodnevica i diskursi grada, prostor/mjesto, procesi identifikacije, urbani identiteti) i mediteranističke teme (u aspektu istraživanja obitelji, roda, lokalnih zajednica i identiteta), s naglaskom na interdisciplinarnu orijentaciju istraživanja (urbani studiji, historijska antropologija, književna antropologija).

Dr. sc. Milana Černelić, dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, Tihana Rubić, prof. za projekt Živjeti na Krivom Putu sv. II. i III.

Dr.sc. Milana Čerenlić je izvanredna profesorica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Voditeljica istraživačkog projekta o kulturnom identitetu Bunjevaca u sklpu kojeg je nastala monografija Živjeti na Krivom Putu.
Dr.sc. Marijeta Rajković Iveta doktorirala je 2010. godine, asistentica je na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju. Tihana Rubić, prof. asistentica je na istome odsjeku. Priprema doktorat iz područja antropologije obitelji Etnološka studija obitelji i nezaposlenosti: Individualne i obiteljske strategije preživljavanja u Hrvatskoj od devedesetih godina 20. stoljeća do danas.

U kategoriji popularizacija struke:

Dr. sc. Irena Miholić za projekt Hrvatska tradicijska glazba

Diplomirala na Odsjeku za muzikologiju i glazbenu publicistiku s temom Etno glazba u Hrvatskoj devedesetih godina dvadesetog stoljeća na primjerima obrade tradicijske glazbe Međimurja 1997. godine. Doktorirala 2009. godine s temom Zabavna glazba. Etnomuzikološki i kulturno-antropološki pogled. Završila srednju glazbenu školu Funkcionalne muzičke pedagogije. Studirala udraljke na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, od 1996.-2001. godine radila kao udaraljkašica u Simfonijskom puhačkom orkestru Hrvatske vojske. Objavljuje u časopisima Arti musices, IRASM, Narodna umjetnost te Zarez.

U kategoriji studentski rad:

Silvije Habulinec, Marko Jandrić, Bojan Mucko, Danijela Pandža i Petra Srbljinović za rad na spomenici 50 godina Hrvatskoga etnološkog društva

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2010.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2010.

Upravni odbor HED-a na svojoj je sjednici održanoj 7. lipnja 2011. godine razmotrio sedam pristiglih prijedloga za godišnje Nagrade “Milovan Gavazzi” u 2010. godini.

Dobitnici u kategoriji “znanstveni i nastavni rad”:

Dr. sc. Grozdana Marošević za knjigu Glazba četiriju rijeka

Dr.sc. Grozdana Marošević diplomirala je na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu studij muzikologije i glazbene publicistike 1979. godine, a doktorirla 1993.godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1979. godine zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku. Područje njezinoga znanstvenog interesa su: tradicijska glazba središnje Hrvatske, metodologija etnomuzikoloških istraživanja i povijest discipline, povijesni izvori o tradicijskoj glazbi, aspekti izvedbe, glazba u obrednim kontekstima, glazba i identitet.
Sudjeluje sa izlaganjima na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, objavila je pedesetak znanstvenih i stotinjak stručnih i popularnih radova te uredila nekoliko etnomuzikoloških publikacija.
Od 1993. godine predaje etnomuzikološke predmete u okviru preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih (doktorskih) studija na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta, a od 1996. na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Klementina Batina, dipl. komparat. književnosti; dr.sc. Jelena Marković; dr. sc. Ivana Polonijo; dr. sc. Jakša Primorac i dr. sc. Luka Šešo za
Zbornik za narodni život i običaje. Knjiga 55. Dokumentacijski pregled arhivskog gradiva Odsjeka za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Temelji ovog projekta bili su primarna zaštita arhivskog gradiva Odsjeka za etnologiju HAZU kao specifičnog dijela hrvatske kulturne baštine, znanstveno-stručna obrada rukopisa pohranjenih u arhivskim zbirkama Odsjeka te uređivanje i kritičko objavljivanje etnološke i folklorističke građe u dvjema serijskim publikacijama: Zborniku za narodni život i običaje u izdanju Akademije i seriji rukopisne baštine Hrvatske narodne pjesme u izdanju Matice hrvatske.

U kategoriji “zaštita kulturne baštine”:

Ana Mlinar, prof. za obnovu čardaka obitelji Robić u Buševcu

Ana Mlinar, prof.  dugi niz godina radi na području zaštite nepokretne i pokretne kulturne baštine. Viša je savjetnica u Konzervatorskom odjelu Zagreb u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. Suautorica publikacije Upute za čuvanje etnografskih zbirki u izdanju HED-a. Prvi put je nagrađena za projekt obnove mlinica u Sincu 2006. godine.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2011.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2011.

Godišnju nagradu “Milovan Gavazzi” u kategoriji muzeološkog rada za 2011. godinu Upravni odbor HED-a dodijelio je na svojoj sjednici 16. svibnja 2012. godine uredničkom timu Etnografskog muzeja Istre iz Pazina u sastavu: Lidija Nikočević, Tajana Ujčić, Tamara Nikolić Đerić i Mauricio Ferlin za katalog izložbe “Valiže & deštini”. Prvotno je zamišljeno da izložba traje od 21. travanja do 30. rujna 2009. godine, ali je zbog velikoga interesa publike produžena do lipnja 2011. godine. Za samu  izložbu autorice su nagrađene godišnjom nagradom Hrvatskoga muzejskog društva za 2009. godinu. Autorice i urednice kataloga Lidija Nikočević, Tajana Ujčić i Tamara Nikolić Đerić spretno ukazuju na heterogenost potisnih faktora iseljavanja, bilo da se radi o ekonomskim, psihološkim ili političkim uzrocima iseljavanja, a često i sprezi dvaju ili svih navedenih.

Nagrada će biti uručena nakon godišnje skupštine 1. lipnja 2012. godine u Kulturno – informativnom centru, Preradovićeva 5 u Zagrebu.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2012.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2012.

Godišnju nagradu “Milovan Gavazzi” za iznimna ostvarenja u etnološkoj i kulturnoantropološkoj struci u 2012. godini u kategoriji znanstveno-nastavnog rada Upravni odbor HED-a dodijelio je na svojoj sjednici 29. svibnja 2013. godine dvoma dobitnicima:

sc. Jeleni Marković za knjigu Pričanja o djetinjstvu. Život priča u svakodnevnoj komunikaciji.

“Knjiga dr.sc. Jelene Marković “Pričanja o djetinjstvu. Život priča u svakodnevnoj komunikaciji.” je razvidno folklorističke provenijencije, međutim potpuno je inovativna u toj disciplini i to zahvaljujući širini interdisciplinarnog pristupa. U knjizi Pričanja o djetinjstvu autorica hrabro izlazi iz okvira disciplinarnih ograda pokazujući kako komunikacija sa srodnim disciplinama plodno doprinosi folklorističkim studijama djetinjstva. U knjizi je autorica prikazala i obrazložila metodološke postupke na kojima temelji svoje istraživanje, a njeno obraćanje sustavne pozornosti na pitanja transkripcije etnografskih zapisa, kao i pitanja etike istraživanja s djecom prvo je takve vrste u domaćoj etnologiji/kulturnoj antropologiji i folkloristici.” (dr.sc. Tanja Perić – Polonijo i dr. sc. Tomislav Pletenac)

te dr. sc.  Ozrenu Bitiju za knjigu Nadzor nad tijelom. Vrhunski sport iz kulturološke perspektive.

“Knjiga dr.sc. Ozrena Bitija „Nadzor nad tijelom. Vrhunski sport iz kulturološke perspektive.“ predstavlja teorijski utemeljeno, istraživački pertinentno i aktualno proširenje interdisciplinarnih obzora etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja u smjeru studija sporta, kao epistemološkog presjecišta sociologije, kulturalnih studija i kulturalne teorije, ali i kao par exellenceantropološkog interesa za kulturni status ljudskog tijela i tjelesnosti – unutar predmeta koji autor promovira kao “korporalni realizam”. Na tragu davne Barthesove upute kako interdisciplinarnost ne znači rutinsko okupljanje akademski ustoličenih disciplina oko nekog prethodno ovjerovljenog predmeta nego upravo iznalazak samog predmeta, novog i u smislu svog fenomenološkog statusa i u smislu epistemoloških silnica koje se u njemu neumitno stječu, ovdje se taj korporalni realizam sportskoga tijela otvara u svojoj punoj dimenziji zahvaljujući autorovoj pomnoj artikulaciji teorijskih stečevina i kontrastečevina, u trajnoj napetosti između dekonstruktivističkih i fenomenoloških pristupa.” (dr. sc. Ines Prica)

Dobitnica Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2013.

Dobitnica Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2013.

Godišnju Nagradu “Milovan Gavazzi” za iznimna ostvarenja u etnološkoj i kulturnoantropološkoj struci u 2013. godini na sjednici 21. svibnja 2014. godine Upravni odbor HED-a dodijelio je u kategoriji studentskog rada studentici etnologije i kulturne antropologije Kristini Uzelac za rad „Gdje se u Zagrebu smjestila Europa?“.

 “Tekst ‘Gdje se u Zagrebu smjestila Europa?’ bavi se odnosom prostora i značenja na primjeru dvaju zagrebačkih trgova (Trg bana Jelačića i Cvjetni trg). Osvještavajući vlastitu urbanu svakodnevicu etnološkim i kulturnoantropološkim znanjima  postavlja pitanje o upisanim značenjima u prostor, prije svega o upisivanju političkih značenja s obzirom da je poticaj ovomu etnografskom istraživanju dalo upravo uočavanje različite semantičke konstrukcije dvaju fizički bliskih trgova s obzirom na događanja i aktivnosti na njima tijekom predpristupnih pregovora Hrvatske s EU.

Članak je utemeljen na etnografskom istraživanju (promatranje sa sudjelovanjem, intervjui) te na medijskoj građi i materijalima (brošure, letci i sl.) objavljenim uz pojedina događanja na trgovima. Analitički i interpretativno tekst je provučen kroz prizmu antropologije prostora i mjesta, problematizirajući upisivanje značenja u prostor, političku re/semantizaciju prostora, te mnogoznačnost prostora u dinamici odnosa političkih (uz neizostavno i društvenih i ekonomskih) trendova te življenog iskustva. Riječ je o relevantnoj i aktualnoj temi koja se u hrvatskoj etnologiji nastavlja na radove iz urbane i političke antropologije Dunje Rihtman Auguštin i drugih kolega. Autorica je pokazala antropološku imaginativnost u uočavanju i postavljanju istraživačkog problema. Tekst je opremljen znanstvenom opremom (uključivo 20 bibliografskih jedinica) i prilozima (fotografija, mapa) te je znanstveno-interpretativno zaokružen.” (dr. sc. Valentina Gulin Zrnić.)

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2014.

Godišnju nagradu “Milovan Gavazzi” za iznimna ostvarenja u etnološkoj i kulturnoantropološkoj struci u 2014. godini Upravni odbor HED-a dodijelio je na svojoj sjednici 8. svibnja 2015. godine kako slijedi:

U kategoriji znanstvenog i nastavnog rada dobitnica je dr. sc. Lidija Nikočević za knjigu Zvončari i njihovi odjeci.

“Nedvojbeno se radi o dosad najpotpunijoj studiji zvončara i suvremenih pokladnih običaja u Kastavštini. Dugotrajnost i iscrpnost autoričina istraživanja reflektira se i u istraživačkoj poziciji te metodama: teorijski pristup uspješno uključuje ne samo dinamiku pokladnih običaja, već i mijene etnoloških, kulturnoantropoloških i humanističkih paradigmi proteklih desetljeća – time se ostvaruju mnogostrukost i širina interpretacije. Velika je vrijednost knjige i u podrobnom (pritom dijakronijskom) opisu tipova zvončarskih skupina, glavnih karakteristika opreme, zvona, maski i oglavlja, odjeće te rekvizita. Nikočević popisuje i opisuje zvončarske grupe u prostoru i vremenu, promatra njihove ophode i posebnosti. Tu su Rukavački, Zvonejski, Brežanski i Mučićevi zvončari, zatim zvončari Vlahovog Brega i Korenskog, Frlanski zvončari pa Brgujski, Leprinački, Žejanski i Munski, Lipajski, Halubajski i Zametski zvončari, Grobnički dondolaši i Kukuljanski zvončari. Posebno treba istaknuti autoričin senzibilitet za pomno praćenje promjena u pokladnim običajima: za probne ophode i nove rute, za nastajanje i nestajanje zvončarskih grupa (poput Rubeških zvončara). Pred nama je mala zvončarska povijest u proteklih stotinjak godina.” (Iz recenzije dr. sc. Ivana Lozice)

U kategoriji studentskog rada dobitnica je Iva Grubiša za rad Turistička priča Bačkog Monoštora. Razvoj i problemi monoštorskog ruralnog turizma.

“Ovaj rad nastao je kao rezultat terenske nastave u travnju 2014. godine u okviru kolegija Prakse terenskog istraživanja u Bačkom Monoštoru, selu u Bačkoj (Vojvodina, Srbija) s većinskim hrvatskim stanovništvom Šokcima. U pristupu istraživanja autorica se služila metodom promatranja (sa i bez sudjelovanja) te polu-strukturiranim intervjuom s članovima lokalnog stanovništva, aktivnim sustvarateljima čitave turističke priče. Autorica se u radu osvrće na nekoliko ključnih aspekata razvoja ruralnog turizma, s naglaskom na utvrđivanju sljedećih ključnih pitanja ruralnog turizma u ovom mjestu: kako i kada je započela turistička priča Bačkog Monoštora, na čemu se bazira turistička ponuda, u kakvom odnosu stoji razvoj ruralnog turizma s jedne strane te očuvanje šokačke kulture i tradicije kao i hrvatskog nacionalnog identiteta većinskog monoštorskog stanovništva s druge strane. Na temelju ovih uvida utvrđuje koji su glavni problemi u daljnjem razvoju turizma u Bačkom Monoštoru. Rad je podijeljen na dvije cjeline. U prvom dijelu polazeći od definicije ruralnog turizma prikazuje njegove početke i ukazuje na monoštorsku turističku ponudu. U drugom dijelu prikazuje osnovne probleme koji otežavaju daljnji razvitak ruralnog turizma, a koji su se kroz terenski rad učinili ključnima fokusirajući se na pitanje nacionalnog identiteta, na (ne)suradnju između turističkih djelatnika i KUDH-a „Bodrog“ te na poteškoće s kojima su se susreli ili se još uvijek susreću ljudi uključeni u turističku priču.” (Iz teksta nominacije mentorice prof. dr. sc. Milane Černelić)

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2015.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2015.

Na sjednici održanoj 23. studenoga 2016. godine Upravni odbor Hrvatskoga etnološkog društva donio je odluku o nagradama. Nagrade će biti uručene na tradicionalnom božićnom domjenku 2. prosinca 2016. godine u  12.00 sati u Etnografskom muzeju, Trg Mažuranića 14, Zagreb.

Nagrade „Milovan Gavazziˮ za životno djelo dobile su:

 mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović – Valašek za iznimna postignuća na području etnomuzikologije te doprinos ugledu etnološke i kulturnoantropološke struke.

 Jana Mihalić, profi dipl. etnol. za iznimna etnološka postignuća te doprinos ugledu etnološke i kulturnoantropološke struke.

Godišnju nagradu „Milovan Gavazziˮ za 2015. godinu dobili su:

– za iznimna postignuća na području etnološke muzeologije te doprinos ugledu etnološke i kultrnoantropološke struke mr. sc. Tanja Kocković Zaborski i mr. sc. Ivani Šarić Žic za izložbu Tržnica – trbuh grada.

– za iznimna postignuća na području etnološke muzeologije te doprinos ugledu etnološke i kulturnoantropološke struke Agron Lešdedaj, Tamara Nikolić Đerići i Ivona Orlić za izložbu Filigran: srebrna nit od Kosova do Istre.

Godišnju nagradu „Milovan Gavazziˮ u kategoriji studentski rad u 2015. godini dodijeljena je

Ivi Grubiša
Luciji Halužan
Katarini Lukec
Nini Lišnić
Kristini Malbašić
Filipu Razumu

za sudjelovanje u projektu CreArt i objavu tekstova u Zborniku radova međunarodnog i interdisciplinarnog skupa Od državne umjetnosti do kreativnih industrija/ Transformacija rodnih, političkih i religijskih narativa, Zagreb, 2015. te doprinos ugledu etnološke i kultrnoantropološke struke.

Hrvatsko etnološko društvo donijelo je odluku o posebnim priznanjima koja će biti dodijeljena:

  1. sc. Valentini Gulin Zrnić i dr. sc. Sanji Potkonjak

za predani urednički rad na časopisu Etnološka tribina čime je podignuta vidljivost časopisa, ujedno etnološke i kulturnoantropološke struke u Hrvatskoj i inozemstvu

  1. Katarini Bušić, prof. i dipl. etnol. i Josipu Forjanu, prof.

za stručni rad na području primijenjene etnologije te doprinos vidljivosti etnološke i kulturnoantropološke struke u Hrvatskoj i inozemstvu za projekt Ministarstva kulture Republike Hrvatske „Rekonstrukcija i obnova tradicijske kulturne baštine na području Cvelferijeˮ.

  1. Uredništvu emisija pučke i predajne kulture, Produkcijskoga odjela Kultura, Hrvatske radiotelevizije

za popularizaciju i vidljivost etnološke i kulturnoantropološke struke u medijima povodom 50. obljetnice djelovanja.

U Zagrebu, 28. studenoga 2016.

                              Dr.sc. Tihana Petrović Leš, predsjednica Hrvatskoga etnološkog društva

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2016.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2016.

Na sjednici održanoj 13. studenoga 2017. godine Upravni odbor Hrvatskoga etnološkog društva donio je odluku o nagradama „Milovan Gavazziˮ za 2016. godinu. Nagrade će biti uručene na tradicionalnom božićnom domjenku u petak, 1. prosinca 2017. godine u 12.00 sati u Etnografskom muzeju, Trg Mažuranića 14, Zagreb.

Nagrada „Milovan Gavazziˮ za životno djelo

Dragici Šuvak, prof. za iznimna postignuća na području etnološke muzeologije te doprinos ugledu etnološke i kulturnoantropološke struke.

Prof. dr. sc. Milani Černelić za iznimna postignuća na području znanstvenoga i nastavnoga rada, te doprinos ugledu etnološke i kulturnoantropološke struke.

Godišnja nagrada  „Milovan Gavazziˮ u kategoriji znanstveni i nastavni rad

Dr. sc. Reani Senjković za znanstvenu monografiju Svaki dan pobjeda: kultura omladinskih radnih akcija, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku – Srednja Europa, 2016.

Godišnja nagrada „Milovan Gavazziˮ u kategoriji zaštita kulturne baštine

Dr. sc. Mojci Piškor i dr. sc. Jošku Ćaleti za projekt „Harmonija disonance“.

Godišnja nagrada „Milovan Gavazziˮ u kategoriji studentski rad 

Tomislavu Augustinčiću, Marinu Mihalju, Gorani Ražnatović i Nikolini Vuković za terenska istraživanja Šokaca u Bačkoj, rezultate kojih su predstavili znanstvenom kolokviju te oblikovane rezultate objavili u časopisu Godišnjak Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici za 2016. godinu.

Hrvatsko etnološko društvo donijelo je odluku o posebnom priznanju koje će biti dodijeljeno:

Dr. sc. Marijani Belaj, izv. prof.  za svesrdni voditeljski angažman, rad i koordinaciju u provedbi projekta Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju u okviru projekta Filozofskoga fakulteta pod nazivom „Usklađivanje studijskih programa u području društvenih i humanističkih znanosti s potrebama tržišta radaˮ te postignute rezultate značajne za struku i obrazovanje u području etnologije i kulturne antropologije.

U Zagrebu, 15. studenoga 2017.

            Dr. sc. Tihana Petrović Leš, predsjednica Hrvatskoga etnološkog društva

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2017.

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2017.

Obavijest o nagradama Hrvatskoga etnološkog društva

Na sjednici održanoj  12. studenoga 2018. godine Upravni odbor Hrvatskoga etnološkog društva donio je odluku o nagradama „Milovan Gavazziˮ za 2017. godinu. Nagrade će biti uručene na tradicionalnom božićnom domjenku 7. prosinca 2018. godine u 12.00 sati u Etnografskom muzeju, Trg Mažuranića 14, Zagreb.

Godišnju nagradu „Milovan Gavazziˮ za 2017. godinu u kategoriji znanstveni i nastavni rad dobile su:

Dr. sc. Tihana Rubić za knjigu Nezaposleni u gradu: antropologija rada i neformalne ekonomije, Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo, 2017.

Dr. sc. Jelena Ivanišević za knjigu Od kuharice do književnosti: ogledi o kulinarskoj prozi, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2017.

Dr. sc. Tanja Kocković Zaborski i Dr. sc. Tihana Rubić za projekt Pazi što jedeš Laboratorij.

Godišnja nagrada „Milovan Gavazziˮ u kategoriji studentski rad u 2017. godini dodijeljena je studenticama

Maji Drobac

Martini Petrović

Lei Šprajc

Klari Zečević Bogojević

za rezultate postignute u okviru projekta Pazi što jedeš Laboratorij.

Godišnja nagrada „Milovan Gavazziˮ u kategoriji popularizacija struke u 2017. godini dodijeljena je Marini Pretković i Tei Škrinjarić iz udruge AngArt, za međunarodni istraživački projekt Wayang beber project.

Hrvatsko etnološko društvo donijelo je odluku o posebnom priznanju za postignute rezultate značajne za struku:

Institutu za etnologiju i folkloristiku povodom 70. obljetnice za iznimna postignuća u znanstvenom i stručnom radu te za doprinos ugledu etnološke i kulturnoantropološke struke.

Posudionici i radionici narodnih nošnji, sada u okviru Kulturnoga centra Travno,  povodom 70. obljetnice za iznimna postignuća u stručnom radu te za doprinos u čuvanju i predstavljanju hrvatske etnološke baštine u domovini i inozemstvu.

Odsjeku za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti povodom 130. obljetnice za iznimna postignuća u znanstvenom i stručnom radu te za doprinos ugledu etnološke i kulturnoantropološke struke.

U Zagrebu 15. studenoga 2018. godine

            Dr. sc. Tihana Petrović Leš, predsjednica Hrvatskoga etnološkog društva

Dobitnici Nagrade “Milovan Gavazzi” za 2018.

Obavijest o nagradama Hrvatskoga etnološkog društva

Na sjednici održanoj 25. studenoga 2019. godine Upravni odbor Hrvatskoga etnološkog društva donio je odluku o nagradama „Milovan Gavazziˮ za 2018. godinu. Nagrade će biti uručene na tradicionalnom božićnom domjenku 13. prosinca 2019. godine u 12.00 sati u Etnografskom muzeju, Trg Mažuranića 14, Zagreb.

Nagradu „Milovan Gavazziˮ za životno djelo dobila je:

Ana Mlinar za iznimna postignuća u području etnološkog konzervatorstva, razvoj etnološke i kulturnoantropološke struke u području konzervatorstva, popularizaciji baštine u lokalnoj zajednici i široj javnosti te poboljšanje statusa etnologa konzervatora unutar službe zaštite i očuvanja kulturne baštine.

Godišnju nagradu „Milovan Gavazziˮ za 2018. godinu dobili su:

– u kategoriji muzejskoga rada:

dr. sc. Iris Biškupić Bašić za muzejski katalog Zbirka tradicijskih dječjih igračaka (Zagreb: Etnografski muzej, 2018)

– u kategoriji znanstvenoga i nastavnog rada:

dr. sc. Melanija Belaj za knjigu Vino, rakija, a može i limončelo: etnografija obiteljske proizvodnje i konzumacije alkoholnih pića (Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2018)

dr. sc. Tomislav Oroz za knjigu Gdje si bio 1573? Lica i naličja Matije Gupca u praksama sjećanja. (Zagreb: Jesenski i Turk d.o.o., 2018)

dr. sc. Marijeta Rajković Iveta za urednički zbornik Contemporary Migration Trends and Flows on the Territory of Southeast Europe (Zagreb: FF press, 2018)

dr. sc. Petra Kelemen za urednički zbornik Contemporary Migration Trends and Flows on the Territory of Southeast Europe (Zagreb: FF press, 2018)

dr. sc. Drago Župarić-Iljić za urednički zbornik Contemporary Migration Trends and Flows on the Territory of Southeast Europe (Zagreb: FF press, 2018)

– u kategoriji studentskoga rada:

studenti Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za izniman angažman u etnološkim i kulturnoantropološkim terenskim istraživanjima kulture srijemskih Hrvata u Vojvodini (Srbija), rezultate kojih su predstavili na znanstvenom kolokviju te objavili u časopisu Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, sv. 10 (2018):

Eva Balković, Jelena Batur, Andrea Bosnić, Maja Flajsig, Robert Kapeš, Anamarija Knežević, Marija Rojko, Klara Zečević Bogojević

– u kategoriji popularizacije struke:

dr. sc. Lidija Bajuk za promociju i popularizaciju nematerijalne baštine Međimurja te doprinos prepoznatljivosti i vidljivosti etnološke i kulturnoantropološke struke

Posebno priznanje Hrvatskog etnološkog društva dodijelit će se:

Etnografskom muzeju u Zagrebu, u povodu njegove 100. obljetnice, za iznimna postignuća u etnološkoj muzejskoj djelatnosti te doprinos vidljivosti i ugledu etnološke i kulturnoantropološke struke – bez novčane nagrade.