Dr. sc. Jasna Čapo odabrana je za novu redovnu članicu HAZU

Dr. sc. Jasna Čapo odabrana je za novu redovnu članicu HAZU

Čestitamo našoj dugogodišnjoj članici dr. sc. Jasni Čapo! Odabrana je za novu redovnu članicu HAZU. Time je postala prva etnologinja u Razredu za društvene znanosti.


Ovom prigodom, objavljujemo njenu biografiju.


Etnologinja, dr. sc. Jasna Čapo, rođena je 1961. godine u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je etnologiju i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1984.). Magistrirala je na Odsjeku za antropologiju (1986.), a doktorirala na Odsjeku za demografiju (1990.) na University of California u Berkeleyu (S.A.D.). Bila je na poslijedoktorskim usavršavanjima na Sveučilištu u Strasbourgu (1995.) i na Sveučilištu u Beču (1996.). Dobitnica je stipendije njemačke zaklade Alexander-von-Humboldt (2001.-2002., 2008., 2017.).

Od 1986. do danas zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, od 2006. na radnom mjestu znanstvene savjetnice u trajnom zvanju. Bila je voditeljica znanstvenih projekata i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja (“Etnografija Hrvata: etnografija Hrvatske i Hrvata u dijaspori", 1996.-2001.; “Etnografija suvremene svakodnevice i procesi identifikacije”, 2002.-2006.; “Suvremeni kulturni tijekovi i oblikovanje zajednica i identiteta”, 2007.-2012.). U okviru IEF-a vodila je znanstveni program “Tradicionalna i suvremena kultura i procesi identifikacije” u koji je bio uključen i projekt Odsjeka za etnologiju HAZU “Etnološka i fokloristička građa HAZU: obrada i kritičko objavljivanje” (2007.-2012.). Vodila je višeinstitucionalni znanstvenoistraživački projekt “Stvaranje grada: prostor, kultura i identitet” (2014.-2018., projekt #2350, HRZZ). Bila je voditeljica hrvatskoga tima na dvogodišnjem znanstvenom hrvatsko-njemačkom projektu “Rückkehr-Migration aus Deutschland nach Kroatien. Historische und aktuelle Aspekte” (2010.-2011.; projekt su financirali MZO RH i DAAD Njemačka). Trenutno vodi hrvatsko-njemački znanstveni projekt “Transnational Return Migration to Croatia, Kosovo and North Macedonia” (2021.-2024., projekt financira Zaklada Alexander-von-Humboldt). Uz spomenute voditeljske funkcije na projektima, bila je i suradnica na domaćim i međunarodnim projektima (Hrvatsko-slovenski projekt “Populacijska dinamika na hrvatsko-slovenskoj granici”, 2004.-2005.; Projekt “Kinship and Social Security”, 6. Okvirni program Europske komisije, 2004.-2007.; “Urbane budućnosti: zamišljanje i aktiviranje budućnosti u nemirnim vremenima”, 2020.-2024., HRZZ). Članica je Upravnog odbora i sudionica COST Action CA21143 “Transnational Familly Dynamics in Europe (TraFaDy)” (2022.-2026.).

U naslovnu redovitu profesoricu izabrana je na Hrvatskim studijima 2006. godine. Predavala je na (pred)diplomskim i doktorskim studijima, između ostaloga etnologije i kulturne antropologije, sociologije, hrvatske kulture, novinarstva, povijesti stanovništva i medicine na sveučilištima u Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci, Beču (Institut für Europäische Ethnologie Sveučilišta u Beču, 2002.) i Ljubljani (Institutum studiorum humanitatis u Ljubljani, 2003.). Bila je gostujuća profesorica na Université de Provence Aix-Marseille I (2000.) i Université de Toulouse Le Mirail (2014.) te na Institut für empirische Kulturwissenschaft (Ludwig-Uhland-Institut), Universität Tübingen (2016.). Održala je pojedinačna predavanja na sveučilištima ili akademijama u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Švedskoj i Australiji. Mentorirala je pedesetak diplomskih, pet magistarskih i deset doktorskih radnji u Hrvatskoj, te bila članica povjerenstava za ocjenu doktorskih disertacija na sveučilištima u Melbourneu, Parizu, Novoj Gorici, Ljubljani i Aix-en-Provenceu. Su-autorica je sveučilišnog udžbenika i su-urednica sveučilišnog priručnika. Dobitnica je Državne nagrade za znanost za 1998. godine, nagrade Hrvatskog etnološkog društva za znanstvenu knjigu (2008.) i priznanja za organizaciju 12. Kongresa Europske etnološke i folklorističke udruge (Société Internationale d’Ethnologie et de Folklore) u Zagrebu (2016.). 

Održala je pet plenarnih izlaganja i sedamdesetak izlaganja na etnološkim kongresima i konferencijama u zemlji i inozemstvu. Bila je članica brojnih znanstvenih odbora međunarodnih konferencija te predsjednica Znanstvenog i Organizacijskog odbora 12. Kongresa Europske etnološke i folklorističke udruge (Société Internationale d’Ethnologie et de Folklore), dosad najvećega etnološkog kongresa u RH, koji je 2015. godine u Zagrebu okupio oko 1000 sudionika. Recenzentica je znanstvenih projekata i programa studija za Slovensku, Austrijsku, Švicarsku, Islandsku i Kanadsku istraživačku agenciju/zakladu za znanost, UNESCO, Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, Unity for Knowledge Fund (UKF, Hrvatska), Regional Research Promotion Programme Western Balkans (RRPP, Švicarska), Erste Foundation (Austrija). Članica je panela društvenih i humanističkih znanosti pri European Research Council za Synergy Grant (od 2023.). Bila je članica povjerenstva za dodjelu stipendija Francuskoga etnološkoga društva (2014.-2017.). Recenzirala je brojne znanstvene radove za domaće i strane časopise. 

Od 1990. do 1997. bila je glavna urednica časopisa Hrvatskog etnološkog društva Etnološka tribina,  a od 1999. do 2006. su-urednica je časopisa IEF-a Narodna umjetnost. Članica je uređivačkih odbora časopisa: Traditiones (Ljubljana, do 2023.); Etnologia Balkanica (München); Anthropology: Journal for Socio-Cultural Anthropology (Blagoevgrad); Academica Balkanica (Sofia); Balkanologie (Pariz); Dve domovine (Ljubljana). Su-uređivala je biblioteku etnologije i antropologije izdavača Jesenski i Turk iz Zagreba (2001.-2006.) i biblioteku Progress in European Ethnology Series izdavača Ashgate iz Aldershota, V. Britanija (2004.-2007.).

Članica je Hrvatskog etnološkog društva (2008.-2012. članica Upravnog odbora); Hrvatskog muzejskog društva; Société internationale d’ethnologie et de folklore (2011.-2015. članica Upravnog odbora); International Association for Southeast European Anthropology (članica Znanstvenog odbora do 2016.; članica Nadzornog odbora od 2016.); Association française d’Etudes sur les Balkans (2006.-2010. članica Upravnog odbora); Kluba hrvatskih humboldtovaca (članica Upravnog odbora od 2016.). Od 2016. članica je Znanstvenoga savjeta Instituta za podunavsku povijest i kulturu u Tübingenu (Institut für donauschwäbische Geschichte und Landeskunde).

Znanstveni opus dr.sc. Jasne Čapo sastoji se od šest knjiga (četiri autorske, dvije su-autorske), jedne uredničke knjige (objavljena u inozemstvu), sedam su-uredničkih zbornika (tri su objavljena u inozemstvu), 103 izvorna znanstvena rada u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima (na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom, ruskom, bugarskom i španjolskom jeziku) te pedesetak stručnih radova. 

Uz stalan interes za povijest, teoriju i metodologiju etnologije (etnografski terenski rad, kvalitativne metode istraživanja), istraživala je klasične etnološke teme reinterpretirajući ih u interdisciplinarnom obzorju povijesne etnologije i demografije. Izdvajaju se danas nezaobilazne znanstvene sinteze hrvatske tradicijske kulture i društva (monografije Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka i Hrvatski uskrsni običaji) te prvi analitički osvrt na etnografsku metodologiju, proglašen sveučilišnim priručnikom na Sveučilištu u Zadru (zbornik Etnologija bliskoga). Povezujući etnologiju i kulturnu antropologiju sa sociologijom obitelji i migracija uvela je nove istraživačke teme u hrvatsku etnologiju—izbjegličke i radne migracije, ko-etničke i povratničke migracije, istraživanje sastavnica hrvatskog identiteta u prošlosti i sadašnjosti. Dvije knjige iz toga tematskoga opusa u redigiranim su prijevodima na engleski i njemački jezik objavljene u Sjedinjenim američkim državama—interdisciplinarna studija o prisilnoj migraciji vojvođanskih Hrvata u Hrvatsku tijekom 1990-ih  (Strangers Either Way. The Lives of Croatian Refugees in Their New Home, 2007.), a u Njemačkoj kapitalna monografija o ekonomskoj migraciji Hrvata u Njemačku 1960-ih godina i njezinim posljedicama kroz vrijeme (Zwei Zuhause. Kroatische Arbeitsmigration nach Deutschland als transnationales Phänomen, 2022.). Također se ističe angažman na uredničkim izdanjima na njemačkom i francuskom jeziku kojima je pridonijela da se hrvatska etnologija afirmira u međunarodnim etnološkim krugovima (Kroatische Volkskunde/Ethnologie in den Neunzigern, 2001.; spec. broj Ethnologie française: Croatie, 2013.; spec. broj Jahrbuch für Europäische Ethnologie: Kroatien, 2019.).


Bibliografija:

https://www.bib.irb.hr:8443/pretraga?operators=and|%C4%8Capo-%C5%BDmega%C4%8D,%20Jasna%20%2812009%29|text|profile

Kategorije:Novosti