Dr. sc. Jasna Čapo odabrana je za novu redovnu članicu HAZU
- Post by: hed_urednik
- 05/06/2024
- Comments off
Čestitamo našoj dugogodišnjoj članici dr. sc. Jasni Čapo! Odabrana je za novu redovnu članicu HAZU. Time je postala prva etnologinja u Razredu za društvene znanosti.
Ovom prigodom, objavljujemo njenu biografiju.
Etnologinja, dr. sc. Jasna Čapo, rođena je 1961. godine u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je etnologiju i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1984.). Magistrirala je na Odsjeku za antropologiju (1986.), a doktorirala na Odsjeku za demografiju (1990.) na University of California u Berkeleyu (S.A.D.). Bila je na poslijedoktorskim usavršavanjima na Sveučilištu u Strasbourgu (1995.) i na Sveučilištu u Beču (1996.). Dobitnica je stipendije njemačke zaklade Alexander-von-Humboldt (2001.-2002., 2008., 2017.).
Od 1986. do danas zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, od 2006. na radnom mjestu znanstvene savjetnice u trajnom zvanju. Bila je voditeljica znanstvenih projekata i programa Ministarstva znanosti i obrazovanja (“Etnografija Hrvata: etnografija Hrvatske i Hrvata u dijaspori", 1996.-2001.; “Etnografija suvremene svakodnevice i procesi identifikacije”, 2002.-2006.; “Suvremeni kulturni tijekovi i oblikovanje zajednica i identiteta”, 2007.-2012.). U okviru IEF-a vodila je znanstveni program “Tradicionalna i suvremena kultura i procesi identifikacije” u koji je bio uključen i projekt Odsjeka za etnologiju HAZU “Etnološka i fokloristička građa HAZU: obrada i kritičko objavljivanje” (2007.-2012.). Vodila je višeinstitucionalni znanstvenoistraživački projekt “Stvaranje grada: prostor, kultura i identitet” (2014.-2018., projekt #2350, HRZZ). Bila je voditeljica hrvatskoga tima na dvogodišnjem znanstvenom hrvatsko-njemačkom projektu “Rückkehr-Migration aus Deutschland nach Kroatien. Historische und aktuelle Aspekte” (2010.-2011.; projekt su financirali MZO RH i DAAD Njemačka). Trenutno vodi hrvatsko-njemački znanstveni projekt “Transnational Return Migration to Croatia, Kosovo and North Macedonia” (2021.-2024., projekt financira Zaklada Alexander-von-Humboldt). Uz spomenute voditeljske funkcije na projektima, bila je i suradnica na domaćim i međunarodnim projektima (Hrvatsko-slovenski projekt “Populacijska dinamika na hrvatsko-slovenskoj granici”, 2004.-2005.; Projekt “Kinship and Social Security”, 6. Okvirni program Europske komisije, 2004.-2007.; “Urbane budućnosti: zamišljanje i aktiviranje budućnosti u nemirnim vremenima”, 2020.-2024., HRZZ). Članica je Upravnog odbora i sudionica COST Action CA21143 “Transnational Familly Dynamics in Europe (TraFaDy)” (2022.-2026.).
U naslovnu redovitu profesoricu izabrana je na Hrvatskim studijima 2006. godine. Predavala je na (pred)diplomskim i doktorskim studijima, između ostaloga etnologije i kulturne antropologije, sociologije, hrvatske kulture, novinarstva, povijesti stanovništva i medicine na sveučilištima u Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci, Beču (Institut für Europäische Ethnologie Sveučilišta u Beču, 2002.) i Ljubljani (Institutum studiorum humanitatis u Ljubljani, 2003.). Bila je gostujuća profesorica na Université de Provence Aix-Marseille I (2000.) i Université de Toulouse Le Mirail (2014.) te na Institut für empirische Kulturwissenschaft (Ludwig-Uhland-Institut), Universität Tübingen (2016.). Održala je pojedinačna predavanja na sveučilištima ili akademijama u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Švedskoj i Australiji. Mentorirala je pedesetak diplomskih, pet magistarskih i deset doktorskih radnji u Hrvatskoj, te bila članica povjerenstava za ocjenu doktorskih disertacija na sveučilištima u Melbourneu, Parizu, Novoj Gorici, Ljubljani i Aix-en-Provenceu. Su-autorica je sveučilišnog udžbenika i su-urednica sveučilišnog priručnika. Dobitnica je Državne nagrade za znanost za 1998. godine, nagrade Hrvatskog etnološkog društva za znanstvenu knjigu (2008.) i priznanja za organizaciju 12. Kongresa Europske etnološke i folklorističke udruge (Société Internationale d’Ethnologie et de Folklore) u Zagrebu (2016.).
Održala je pet plenarnih izlaganja i sedamdesetak izlaganja na etnološkim kongresima i konferencijama u zemlji i inozemstvu. Bila je članica brojnih znanstvenih odbora međunarodnih konferencija te predsjednica Znanstvenog i Organizacijskog odbora 12. Kongresa Europske etnološke i folklorističke udruge (Société Internationale d’Ethnologie et de Folklore), dosad najvećega etnološkog kongresa u RH, koji je 2015. godine u Zagrebu okupio oko 1000 sudionika. Recenzentica je znanstvenih projekata i programa studija za Slovensku, Austrijsku, Švicarsku, Islandsku i Kanadsku istraživačku agenciju/zakladu za znanost, UNESCO, Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, Unity for Knowledge Fund (UKF, Hrvatska), Regional Research Promotion Programme Western Balkans (RRPP, Švicarska), Erste Foundation (Austrija). Članica je panela društvenih i humanističkih znanosti pri European Research Council za Synergy Grant (od 2023.). Bila je članica povjerenstva za dodjelu stipendija Francuskoga etnološkoga društva (2014.-2017.). Recenzirala je brojne znanstvene radove za domaće i strane časopise.
Od 1990. do 1997. bila je glavna urednica časopisa Hrvatskog etnološkog društva Etnološka tribina, a od 1999. do 2006. su-urednica je časopisa IEF-a Narodna umjetnost. Članica je uređivačkih odbora časopisa: Traditiones (Ljubljana, do 2023.); Etnologia Balkanica (München); Anthropology: Journal for Socio-Cultural Anthropology (Blagoevgrad); Academica Balkanica (Sofia); Balkanologie (Pariz); Dve domovine (Ljubljana). Su-uređivala je biblioteku etnologije i antropologije izdavača Jesenski i Turk iz Zagreba (2001.-2006.) i biblioteku Progress in European Ethnology Series izdavača Ashgate iz Aldershota, V. Britanija (2004.-2007.).
Članica je Hrvatskog etnološkog društva (2008.-2012. članica Upravnog odbora); Hrvatskog muzejskog društva; Société internationale d’ethnologie et de folklore (2011.-2015. članica Upravnog odbora); International Association for Southeast European Anthropology (članica Znanstvenog odbora do 2016.; članica Nadzornog odbora od 2016.); Association française d’Etudes sur les Balkans (2006.-2010. članica Upravnog odbora); Kluba hrvatskih humboldtovaca (članica Upravnog odbora od 2016.). Od 2016. članica je Znanstvenoga savjeta Instituta za podunavsku povijest i kulturu u Tübingenu (Institut für donauschwäbische Geschichte und Landeskunde).
Znanstveni opus dr.sc. Jasne Čapo sastoji se od šest knjiga (četiri autorske, dvije su-autorske), jedne uredničke knjige (objavljena u inozemstvu), sedam su-uredničkih zbornika (tri su objavljena u inozemstvu), 103 izvorna znanstvena rada u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima (na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom, ruskom, bugarskom i španjolskom jeziku) te pedesetak stručnih radova.
Uz stalan interes za povijest, teoriju i metodologiju etnologije (etnografski terenski rad, kvalitativne metode istraživanja), istraživala je klasične etnološke teme reinterpretirajući ih u interdisciplinarnom obzorju povijesne etnologije i demografije. Izdvajaju se danas nezaobilazne znanstvene sinteze hrvatske tradicijske kulture i društva (monografije Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka i Hrvatski uskrsni običaji) te prvi analitički osvrt na etnografsku metodologiju, proglašen sveučilišnim priručnikom na Sveučilištu u Zadru (zbornik Etnologija bliskoga). Povezujući etnologiju i kulturnu antropologiju sa sociologijom obitelji i migracija uvela je nove istraživačke teme u hrvatsku etnologiju—izbjegličke i radne migracije, ko-etničke i povratničke migracije, istraživanje sastavnica hrvatskog identiteta u prošlosti i sadašnjosti. Dvije knjige iz toga tematskoga opusa u redigiranim su prijevodima na engleski i njemački jezik objavljene u Sjedinjenim američkim državama—interdisciplinarna studija o prisilnoj migraciji vojvođanskih Hrvata u Hrvatsku tijekom 1990-ih (Strangers Either Way. The Lives of Croatian Refugees in Their New Home, 2007.), a u Njemačkoj kapitalna monografija o ekonomskoj migraciji Hrvata u Njemačku 1960-ih godina i njezinim posljedicama kroz vrijeme (Zwei Zuhause. Kroatische Arbeitsmigration nach Deutschland als transnationales Phänomen, 2022.). Također se ističe angažman na uredničkim izdanjima na njemačkom i francuskom jeziku kojima je pridonijela da se hrvatska etnologija afirmira u međunarodnim etnološkim krugovima (Kroatische Volkskunde/Ethnologie in den Neunzigern, 2001.; spec. broj Ethnologie française: Croatie, 2013.; spec. broj Jahrbuch für Europäische Ethnologie: Kroatien, 2019.).
Bibliografija:
