S tugom obavještavamo članove Hrvatskog etnološkog društva da je 4. prosinca 2023. godine preminula naša članica dr. sc. Aleksandra Muraj, zaslužna znanstvenica i dugogodišnja djelatnica Instituta za etnologiju i folkloristiku, znamenita hrvatska etnologinja.

DR. SC. ALEKSANDRA MURAJ (12. veljače 1937. – 4. prosinca 2023.)

Aleksandra Muraj rođena je 12. veljače 1937. u Zagrebu. Diplomirala je 1960. godine, a 1972. godine magistrirala etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je 1988. godine na Filozofskom fakultetu u Ljubljani s disertacijom naslovljenom Kultura stanovanja u ruralnom naselju (na primjeru Sošica u Žumberku). Njezina svestrana osobnost, u kojoj je ipak prevladala sklonost ka znanstveno istraživačkom radu, očitovala se kroz cijelu njezinu karijeru. Već na prvom radnom mjestu u Gradskom muzeju Karlovac (1961.-1965.) počela se baviti gotovo svim aspektima etnološkog rada: terenskim istraživanjima, nabavom i obradbom muzejske građe, izložbenom i izdavačkom djelatnošću te objavljivanjem znanstvenih radova. Od 1965. do 1979. godine okušala se u nastavnom radu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ali je i dalje nastavila surađivati na znanstveno-istraživačkim projektima Odsjeka i Zavoda za etnologiju, i drugih srodnih ustanova (Etnografski muzej, Zagreb, tadašnji Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Zagreb i dr.).

Zbog svojeg afiniteta prema znanstveno-istraživačkom radu od 1980. godine počinje raditi u Zavodu za istraživanje folklora (današnji Institut za etnologiju i folkloristiku), gdje je 2001. izabrana u trajno zvanje znanstvene savjetnice. Bavila se različitim temama: pojavama pučke materijalne kulture, tradicijskim i suvremenim ruralnim i urbanim običajima, narodnom nošnjom, kulturom stanovanja, poviješću hrvatske etnologije. Bavila se i leksikografskim radom, kao urednica etnološke struke u Hrvatskoj enciklopediji i Hrvatskom biografskom leksikonu Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža" i u Općoj i nacionalnoj enciklopediji u 20 knjiga u nakladi Pro Leksisa i Večernjeg lista.

Njezina se svestranost uvijek očitovala kroz brojne različite, ali uvijek jednako kvalitetne, rezultate: knjige, studije i članke u domaćim i inozemnim znanstvenim publikacijama, urednički posao koji je obavljala za nekoliko etnoloških časopisa, mentorski rad te rad na reprezentativnim etnološkim monografijama, (Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka (Matica hrvatska, Zagreb 1998.) i izložbama (Hrvatska tradicijska kultura, Budimpešta 2000, Hrvatska etnografska baština, Zagreb 2000). Suurednica je monumentalne knjige Hrvatska tradicijska kultura: na razmeđu svjetova i epoha (objavljene na hrvatskom, engleskom i španjolskom), nastale u okviru projekta navedene etnografske izložbe s ciljem da hrvatsku etnografsku baštinu predstavi inozemnoj javnosti. Izuzetno je bila aktivna i u popularizaciji struke, objavljujući u tiskovnim i elektronskim medijima te specijaliziranim izdanjima kao što su domaće i inozemne turističke publikacije, časopisi za djecu i sl.

Odlaskom u mirovinu, 2008. godine stekla je titulu zaslužne znanstvenice Instituta za etnologiju i folkloristiku. I u mirovini se nastavila intenzivno baviti istraživanjem, što je rezultiralo knjigom Zagrebačka blagdanska ozračja: slavlja, priredbe, zabave na početku 20. stoljeća.

U razdoblju od 1991. do 1999. obavljala je dužnost zamjenice ravnateljice Instituta za etnologiju i folkloristiku. U Hrvatskom etnološkom društvu aktivna je od samih začetaka. U više je navrata obavljala dužnost članice Upravnog odbora (1963.- 1967., 1979. –  1983.), Tajnice Društva (1975. -1977.) te članice Nadzornog odbora (1997.-1999., 2003.-2005.) i Suda časti (2007. – 2011.). Bila je i članica Upravnog odbora Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu.

Dobitnica je državne godišnje nagrade za znanost za 1999. godinu za istaknuto znanstveno djelo kao jedna od petero autora knjige i sveučilišnog udžbenika Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Za izuzetan i trajan doprinos u promicanju etnološke struke Hrvatsko etnološko društvo dodijelilo joj je 2007. godine nagradu Milovan Gavazzi za životno djelo.

Dr.sc. Aleksandra Muraj svojim je svestranim djelovanjem ostavila je neizbrisiv trag u hrvatskoj etnologiji, ali i u srcima kolega i prijatelja.

Ispraćaj dr. sc. Aleksandre Muraj održat će se u Velikoj dvorani zagrebačkog Krematorija 11. prosinca 2023. godine (ponedjeljak) u 12:00.

Link na objavu Slovenskog etnološkog društva