Zaključci sa skupa 17. Hrvatsko-slovenske etnološke paralele „Tragovi prekograničnih mobilnosti“
- Post by: hed_urednik
- 29/10/2024
- Comments off
Slovensko etnološko društvo i Hrvatsko etnološko društvo od 1981. godine suorganiziraju skupove pod nazivom “Slovensko-hrvatske/Hrvatsko-slovenske etnološke paralele". Ti se skupovi održavaju naizmjence u Sloveniji i Hrvatskoj, a zamišljene kao mjesto susreta članova ovih susjednih društava s ciljem raspravljanja aktualnih tema. Prve su Paralele, kako ih kolokvijalno nazivamo, organizirane u Ormožu 1981. i do rata su se održavale u (više manje) dvogodišnjem ritnu. Prve obnovljene poslijeratne Paralele organizirane su 2004. godine u Motovunu, i do danas se, uz iznimku razdoblja pandemije bolesti COVID-19, održavaju u tom inicijalno zamišljenom ritmu. Ovogodišnje su Paralele bile posvećene aktualnoj temi – različitim oblicima prekograničnih mobilnosti.
Mobilnost i granice već su dugo predmet etnoloških i antropoloških istraživanja. U ovogodišnjem programu Paralela pristupili smo granicama i (ne)mobilnosti putem tragova koji označavaju, predstavljaju i dokumentiraju granice i mobilnosti. Tragovi se mogu izravno povezati s granicama: granični prijelazi, ograde, ceste uz granice, nadzorna infrastruktura, dokumenti za prelazak granica, internetske aplikacije za prijavljivanje prekograničnih projekata itd. Također, tragovi mogu biti i asocijativni pokazatelji granica: u slučaju iregulariziranih migracija tragovi granica i kretanja, primjerice, mogu biti odbačena odjeća, zgarište ili otisak cipela u blatnom tlu. Kao materijalizacija prekograničnog kretanja ili njegove prevencije tragovi imaju svoju fizičku pojavnost. U skladu s time oni i traju, odražavaju tragove vremena, njeguju sjećanja i predstavljaju povijest. Ljudi u kontaktu s predmetnošću tragova reagiraju na različite načine: afektivno, asocijativno, pridodavanjem različitih značenja. Neki od predmeta koji su prešli granice čuvaju se kao spomenički ili baštinski predmeti u privatnim zbirkama i muzejima. Važni su i nematerijalni tragovi mobilnosti, koji su uključeni u iskustva, priče i emocije pojedinaca i kolektivna sjećanja zajednica. Ukorijenjeni su u različitim kulturama, baštini i politikama pamćenja.
Poziv znanstvenicima na ovogodišnje Paralele bio je oformljen na način da se temi prekograničnih mobilnosti pristupa kroz četiri tematska sklopa: tragove prošlih prekograničnih mobilnosti; predmetnost i prekogranična mobilnost; virtualne prekogranične mobilnosti i tragovi ne-ljudskih živih bića.
Odaziv sudionika s obje strane granice potvrdio je da se tom temom intenzivno bave i slovenski i hrvatski stručnjaci i stručnjakinje, svatko iz svoje domene djelovanja (znanstvenici, muzealci, aktivisti civilnih udruga, studenti, umjetnici). Na skupu je sudjelovalo 30 izlagača s 27 izlaganja. (cijeli programdostupan je na sljedećoj poveznici: https://hrvatskoetnoloskodrustvo.hr/aktivnosti/paralele/)
U završnoj plenarnoj raspravi doneseni su sljedeći zaključci:
1. Mobilnost razumijemo kao kretanje ljudi, životinja, biljaka i drugih oblika života, cirkuliranje znanja, predmeta, novca, ideja i sl. Pokušavamo nadići antropocentrični pogled na mobilnost polazeći od činjenice da čovjek nije jedini akter u procesima (ne)mobilnosti.
2. Granice razumijemo kao složene povijesne konvencije i prakse koje su u stalnom nastajanju. Proučavamo ih transnacionalno, transdisciplinarno i transinstitucionalno. Etnografske spoznaje, muzejske interpretacije i umjetničke inicijative na temu granica su važne jer donose kritiku procesa zatvaranja i preispituju strahove od određenih prekograničnih mobilnosti.
3. Istraživanje s migrantima i na migrantskim putovima zahtijeva visoke etičke standarde. U tim je procesima važna inkluzivna etnografija, pristup koji ravnopravno uključuje osobe s iskustvom migracija i lokalno stanovništvo. Osobe s iskustvom migracije ne smijemo kriminalizirati, ali ni viktimizirati. To su autonomni pojedinci (koji djeluju u specifičnim odnosima moći) te stoga ističemo da je važno upotrebljavati odgovarajuću terminologiju.
4. Materijalni tragovi ljudi u pokretu (odjeća, igračke, ruksaci, hrana itd.) govore o temporalnosti granica i mobilnosti, odražavaju dinamiku graničnih kontrola i tehnologija na različitim granicama. Oni također svjedoče o nasilju granica. Stoga je u procesu muzealizacije predmeta i migrantskih puteva s tim tragovima potrebno postupati s uvažavanjem i etično.
5. Virtualne mobilnosti uz pomoć informacijsko komunikacijske tehnologije nude nove oblike identifikacija i solidarnosti te očuvanja tradicijskih praksi u okružju. Virtualne migracije na tržištu rada mogu ublažiti intenzitet jednosmjernih migracija ili ih čak preokrenuti u suprotnom smjeru te pridonijeti revitalizaciji napuštenih područja.
6. Životinje i druge oblike ne-ljudskog života razumijemo kao važne aktere u procesima stvaranja i dezintegracije granica. S jedne strane, ljudima predstavljaju svijet bez granica, dok s druge strane, u slučaju neželjenih kontakata s ljudima, potiču na stvaranje granica.
U četvrtak, 3. listopada 2024., u sklopu programa otvorena je u Galeriji Posavskog muzeja Brežice putujuća izložba „Na vrtu (ne)vidljivih“, čije je trajanje bilo predviđeno do 15. listopada 2024. Predmeti koji su dio našeg života, svijeta, svakodnevice i koji su bili napušteni na granicama između Hrvatske, Slovenije i Italije, pričaju o nevidljivim prijelazima koji ostavljaju vidljive tragove. „Na vrtu (ne)vidljivih“ izloženi su predmeti koje su prikupili profesori i studenti Sveučilišta na Primorskom (UP FHŠ) i Sveučilišta u Trstu (Transform4Europe) te Postdiplomskog instituta u Ženevi.
Autori izložbe: izv. prof. dr. sc. Roberta Altin, izv. prof. dr. sc. Katja Hrobat Virloget, red. prof. dr. sc. Alessandro Monsutti, dr. sc. Giuseppe Grimaldi.
Za završetak ili nastavak drugog dana, Slovensko etnološko društvo i Posavski muzej Brežice organizirali su stručnu ekskurziju po “terenu Posavskog muzeja Brežice" s glavnom temom “granična mjesta i ljudi", koja je uključivala posjet Podbočju i Črneči Vasi. Radi se o dva granična sela, jednom u podnožju Gorjanca, udaljenom 9 km od granice s Hrvatskom, a drugom na samom vrhu Gorjanca, tik uz granicu. Posavski muzej Brežice surađuje s akterima u obje zajednice, koji aktivno sudjeluju u predstavljanju i brizi za materijalnu i nematerijalnu baštinu zajednice. U Podbočju je sudionike dočekala Ivanka Černelič Krošelj, koja je predstavila ključne znamenitosti i suradnju s Posavskim muzejom Brežice. U Črneči Vasi, uz potporu Općine Kostanjevica na Krki, mještani su obnovili napuštenu zgradu škole i pretvorili je u prostor zajednice te su u osmišljavanje sadržaja uključili i Posavski muzej Brežice. Tako nastaje zbirka zajednice, osnova za stalni postav, čija je autorica, uz aktivnu suradnju stanovnika Črneče Vasi, dr. sc. Ivanka Počkar.
17. slovensko-hrvatske etnološke paralele održane su uz podršku Ministarstva kulture Republike Slovenije i Općine Brežice te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Programski i organizacijski odbor bio je sastavljen od sljedećih članova: Alenka Černelič Krošelj (SED), Posavski muzej Brežice , dr. sc. Marijana Hameršak (HED), Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb; dr. sc. Miha Kozorog (SED), Institut za slovensku etnologiju ZRC SAZU, Ljubljana; dr. sc. Olga Orlić (HED) Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb; mr. sc. Željka Petrović Osmak (HED), Etnografski muzej Zagreb i dr. sc Tanja Roženbergar (SED), Slovenski etnografski muzej, Ljubljana.