In memoriam Simona Delić
- Post by: Melita
- 08/01/2024
- Comments off
DR. SC. SIMONA DELIĆ (8. veljače 1971. – 5. siječnja 2024.)
S velikom tugom obavještavamo članove i članice Hrvatskog etnološkog društva da je 5. siječnja 2024. godine u 53-oj godini života preminula dr. sc. Simona Delić, znanstvena savjetnica Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Simona Delić rođena je 8. veljače 1971. godine u Tuzli. 1980. godine preselila se s roditeljima u Zagreb gdje je 1989. godine završila Obrazovni centar za jezike u Zagrebu i srednju glazbenu školu (smjer klasične gitare, klasa prof. Felixa Spillera). 1994. godine diplomirala je španjolski jezik i književnost te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu magistrirala 1999. godine s temom “Tema obitelji u hrvatskoj usmenoj baladi” te doktorirala 2004. godine s temom “Žanr balade na Mediteranu: književnoteorijski i književnoantropološki aspekti hrvatske i španjolske usmene tradicije u 20. stoljeću”.
Od 1996. godine zaposlena je na Institutu za etnologiju i folkloristiku, gdje je 2014. godine izabrana u zvanje znanstvene savjetnice.
Svojim brojnim znanstvenim i stručnim člancima, kao i objavljenim monografijama, pokazala je temeljitost i inovativnost u obradi hrvatskog i mediteranskog baladnog korpusa te sklonost za komparativni i interdisciplinarni pristup. Kao aktivna članica Međunarodne komisije za baladno pjesništvo, na čijim je konferencijama redovito sudjelovala, Simona Delić je približila hrvatsku usmenoknjiževnu tradiciju europskoj folkloristici. Za svoju knjigu “Između klevete i kletve: tema obitelji u hrvatskoj usmenoj baladi“ (Hrvatska sveučilišna naklada, 2001.) dobila je 2002. nagradu Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika. Problematikom balade kao usmenoknjiževne vrste u mediteranskom kulturnom krugu bavila se i u knjigama Silva Hispanica. Komparativna studija o žanru balade u modernoj hrvatskoj i u španjolskoj usmenoj tradiciji (IEF, 2011) te Barca Bela. El Género de la Balada en el Mediterráneo (Saarbrücken, Editorial Académica Española, Lambert Publishing 2012). Sefardskim baladama posvećena je njezin aposljednja knjiga Venerino zrcalo: folklorističke studije o sefardskoj književnosti (Litteris, 2015).
Zahvaljujući španjolskoj stipendiji početkom 2000-ih dvije je godine boravila na studijskom radu u Arhivu Ramón Menéndez Pidal, proučavajući španjolsko i sefardsko usmeno pjesništvo, a zatim je dva mjeseca boravila u Deutsches Volksliedarchiv u Freiburgu, kao stipendistica DAAD fundacije.
Kao folkloristica, prevoditeljica i komparatistica najviše se bavila interpretacijom, tumačenjem i prevođenjem hispanskih kultura, posebno kastiljske i latinoameričkih kultura. Svojim člancima, ali i popularizacijom znanosti i prijevoda, približila je hispanski svijet širem krugu čitatelja.
Prevela je sa španjolskog na hrvatski jezik romane Carlosa Fuentesa, Javiera Maríasa, Maria Vargas Llose, Roberta Bolaña, Luisa Leantea i Dolores Redondo za izdavače Znanje, Profil, te Vuković&Runjić i Konzor. Njezini tekstovi objavljeni su i u brojnim domaćim i inozemnim časopisima, u leksikografskim natuknicama, a 2013. objavila je autobiografske proze «Sanjarenja ili neizbježne priče» (Tiskara A. G. Matoš). Objavila je i zbirku eseja «Hispanoamerička bilježnica» (Hrvatska sveučilišna naklada, 2010.) u kojoj je objavila i priču «Bakine stvari». Bila je članica Hrvatskog semiotičkog društva, Hrvatskog društva pisaca, Španjolskog društva za opću i komparativnu književnost, Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatskog etnološkog društva.
Ispraćaj dr. sc. Simone Delić održat će se 11. 1. 2024. u 10:00 sati u krematoriju na Mirogoju.