Olga Orlić: Antropologija solidarnosti u Hrvatskoj: poljoprivreda potpomognuta zajednicom

Knjiga „Antropologija solidarnosti u Hrvatskoj: poljoprivreda potpomognuta zajednicom“ nastala je kao rezultat autoričinog znanstvenog bavljenja ovom temom od 2013. godine. Naziv poljoprivreda potpomognuta zajednicom nije uobičajen u javnom diskursu, a posebice obzirom na to da je u Hrvatskoj ta inicijativa postala prepoznatljiva pod imenom grupe solidarne razmjene.  Međutim, u ovoj knjizi autorica pokazuje kako je pojam poljoprivreda potpomognuta zajednicom uspio od 2015. godine na ovamo uključiti i solidarne ekološke grupe, čime se širi naziv pokazao primjerenijim današnjem stanju stvari.

Kao i poljoprivreda potpomognuta zajednicom, solidarna ekonomija poznata je u različitim dijelovima svijeta pod različitim nazivima, kao  npr., dobra, alternativna, zelena ili humana ekonomija ili druga ekonomija. Solidarna ekonomija odnosi se na skup vrlo raznolikih inicijativa i pokreta koji su fokusirani na kreiranje i prakticiranje „alternativnih načina življenja, proizvođenja i konzumiranja“ (Bauhard 2014). Ona pored poljoprivrede potpomognute zajednicom uključuje prakse zajedničkog stanovanja, zajedničkih kuhinja, dijeljenja znanja i programa, radničkih kooperativa, urbanog vrtlarenja,  ekosela, etičnog financiranja, alternativnih valuta, LETS sustava (engl. Local Exchange Trading Systems, odnosno sustava lokalne trgovine i razmjene), fair-trade inicijative i brojne druge.

Često su inicijative solidarne ekonomije obuhvaćene nešto širim konceptom društvene i solidarne ekonomije (social and solidarity economy ili skraćeno SSE), koja se percipira kao svojevrsni „treći sektor“ u gospodarstvu, usmjeren ka održivijem razvoju općenito i korigiranju negativnih kapitalističkih praksi. Iako su u mnogočemu srodne te je ponekad teško razlučiti granicu, temeljna je razlika da je solidarna ekonomija u odnosu na društvenu ekonomiju u znatno većoj mjeri usmjerena na socijalni kapital te stoga ima veći kohezivni potencijal za zajednicu. Također, cilj joj nije biti puki korektiv kapitalističkom poretku, već isticanje potrebe o stvaranju alternative postojećem kapitalističkom sustavu.

Pojedinci diljem svijeta, sve više, izlaz iz škripca ili barem nezadovoljstva koji nameće dominantan sustav (ekonomski, politički, kulturni) pronalaze u individualnim aktivnostima kojima nastoje aktivno promijeniti ono što mogu na mikrorazini, dajući tako, koliko god nezamjetan, zamašnjak i promjenama na makrorazini. Utopija rekonstrukcije, pokazalo je provedeno istraživanje, možda nije svima na pameti prilikom uključivanja u takve inicijative i grupe. Dinamika ovih zajednica praksi koje podupiru ekološke i/ili lokalne poljoprivrednike nije uvijek harmonična i idilična. Ona ukazuje na kontinuitet  uspona i padova, unutarnja neslaganja i mogućnosti njihovog nadilaženja , ali i na gotovo neiscrpan potencijal entuzijazma pojedinaca koji postaje ključan akter transformacije.

Želite li saznati kako izgleda i što znači prakticiranje solidarnosti koje provode članovi grupa koje podupiru ekološku poljoprivredu, što čini elemente i koja su obilježja pokreta solidarne ekonomije i niza konkretnih inicijativa u različitim zemljama svijeta i Hrvatskoj, koja je budućnost solidarnih i društvenih ekonomija, koje su  i kako se zamišljaju i prakticiraju alternative kapitalističkoj ekonomiji, te kako antropološki istraživati ove teme u suvremenim zajednicama, odgovore ćete naći u knjizi Olge Orlić.

Knjigu možete pronaći ovdje.