Sanja Puljar D’Alessio Živjeti s biljkama: uvidi iz viševrsne etnografije Rijeke i okolice

Biljke prožimaju naš svakodnevni život, no najčešće ih doživljavamo kao pozadinu, resurs ili dekor. Knjiga Živjeti s biljkama: uvidi iz viševrsne etnografije Rijeke i okolice Sanje Puljar D’Alessio istražuje načine na koje ljudi i biljke zajedno oblikuju prostore, znanja, osjećaje pripadnosti i oblike zajedničkog života. Knjiga proizlazi iz dugotrajnog etnografskog istraživanja provedenog u Rijeci i njezinoj okolici te je organizirana kroz četiri temeljna pristupa – vidjeti, komunicirati, djelovati i misliti s biljkama. Polazeći od pretpostavke da biljke nisu pasivna pozadina ljudskog djelovanja, nego aktivne sudionice u oblikovanju zajedničkog svijeta, autorica prati i analizira biljno-ljudske odnose u riječkim parkovima, urbanim vrtovima, vinogradima Kastavštine i Bakarskog zaljeva te u suvremenim umjetničkim praksama. Na sjecištu antropologije, kulturne botanike, studija okoliša i suvremene društvene teorije, Živjeti s biljkama donosi etnografski uvid u raznolike oblike biljno-ljudskih odnosa te pridonosi razvoju istraživanja kulturne botanike i viševrsne etnografije u hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji.

 

Djelo predstavlja prvu temeljitu etnografsku studiju više-od-ljudskih svjetova, s posebnim naglaskom na slojevite i kompleksne odnose s biljkama u suvremenom kontekstu. U vremenu raznovrsnih kriza koje obilježavaju svakodnevicu i potiču povlačenje u izolirane i fragmentirane svjetove lišene tradicionalnih oblika društvenosti, pitanje interakcije s biljkama otvara prostor za promišljanje novih oblika solidarnosti, uzajamnog djelovanja, empatije, nade i skrbi. Kulturološka raznolikost pojava vezanih uz biljke i njihovo vernakularno bogatstvo čine ovaj izrazito dinamičan prostor analize često nevidljivim istraživačkom pogledu, unatoč njegovoj sveprisutnosti u svakodnevnom životu. U kontekstu širenja gradskih prostora koje pokreću logike bezgraničnog rasta te zahtjevi turističke ponude i potražnje, nerijetko u zakonski dvojbenim okvirima, pitanje vidljivosti ili nevidljivosti zelenih površina u urbanim sredinama ponovno postaje tema snažnog javnog interesa. Time se prizivaju različiti ideali, rješenja i mogućnosti, utemeljeni na idealiziranoj prošlosti ili neizvjesnim vizijama budućnosti. Vrijednost ovog djela leži u tome što društveni interes za biljke i zelene prostore oplemenjuje pozivom na promjenu perspektive, koja biljke izvlači iz logike resursnosti i upravljanja prema suživotu, suradnji i zajedničkom dijeljenju prostora i vremena. Umjesto da ih svodi na funkcionalnu vrijednost ili podvrgava jednoj disciplini, knjiga nudi otvoren i višeslojan uvid u potencijal međuvrsne povezanosti, izbjegavajući reduktivne pristupe ili esencijalistička pojašnjenja.  ‒ dr. sc. Tomislav Oroz, izvanredni profesor

 

Interpretativna polazišta autorice ove knjige obuhvaćaju, osim problematike biljnih vrsta, i mnoge druge teme relevantne za domaću humanističku akademsku zajednicu, posebice one koje kulturu i umjetnost smještaju u kontekstualni okvir politike i etike, ideoloških implikacija, društvene strategije kulturnog polja, sistemskog i svojevrsnog parasistemskog određenja aktivizma i politike osjetljivosti prema alteritetima i sl. Autorica legitimira tezu da problematika ljudskog i biljnog ostaje usko povezana, ma kojim god diskurzivnim poljima krenuli i koju god perspektivu odabrali. Interes znanstvene zajednice za ovakvu temu u Hrvatskoj izniman je, ne samo zbog oskudnog postojanja, ili čak nepostojanja tekstova o istoj ili srodnoj tematici na hrvatskom jeziku, nego i zbog toga što autorica već ima niz čitatelja-pratitelja, koji očekuju nastavke njezinih istraživanja iz transdisciplinarnih područja, u ovom slučaju biljne etnografije. ‒ dr. sc. Suzana Marjanić, znanstvena savjetnica

 

Sanja Puljar D’Alessio predaje kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Njezin znanstveni i profesionalni rad obuhvaća više međusobno povezanih istraživačkih područja, uključujući vizualnu antropologiju, antropologiju prostora, organizacijsku antropologiju te istraživanja odnosa između ljudi i biljnog svijeta. Autorica je dvaju etnografskih filmova, Pesca tori di Mergellina (2001), snimljenog u Napulju i About Mostar, the Bridge and Bruce Lee (2007), snimljenog u Mostaru. Njezin rad u području vizualne antropologije doveo ju je i do istraživanja medijskih praksi i transnacionalnih televizijskih publika u Hrvatskoj i Italiji.
Terenska istraživanja u različitim društvenim i prostornim kontekstima postupno su usmjerila njezin interes prema pitanjima prostora, urbanih i postsocijalističkih transformacija  te složenih organizacijskih sustava. Time se bavila i u knjizi Mi gradimo brod, a brod gradi nas: etnografija organizacije brodogradilišta 3. Maj (2018), temeljenoj na dugotrajnom etnografskom istraživanju industrijskog rada i svakodnevice.
Posljednjih godina njezin je znanstveni interes usmjeren na kulturnu botaniku, viševrsnu etnografiju i kritička istraživanja odnosa ljudi i biljaka iz perspektive antropologije i ekološke humanistike. Posebno se bavi pitanjima biljne agensnosti, viševrsne društvenosti, skrbi i relacijskih oblika znanja u urbanim i ruralnim kontekstima. Objavljivala je radove iz područja više-nego-ljudskih studija i ekološke humanistike te je bila gostujuća urednica posebnog broja časopisa Southeastern Europe pod naslovom “More-Than-Human-Sociality” in an Anthropogenic Earth: Balkan Perspectives (2025). Knjiga Živjeti s biljkama: uvidi iz viševrsne etnografije Rijeke i okolice njezina je najnovija monografija.

 

Knjigu preuzmite OVDJE.